Kako svetska populacija raste, a proizvodnja hrane postaje sve veći izazov za životnu sredinu, naučnici širom sveta traže nove načine da obezbede dovoljno proteina za buduće generacije. Jedno od potencijalnih rešenja je takozvano kultivisano ili štampano meso, koje se proizvodi uz pomoć savremenih biotehnologija i 3D štampe.
Upravo u tom pravcu krenuo je i istraživački tim sa Baltičkog federalnog univerziteta "Imanuel Kant", koji je razvio novu vrstu bio-mastila namenjenog 3D štampanju veštačkog mesa. Osnovu ovog neobičnog materijala čine kolagen dobijen iz meduze i kože smuđa.
Prema rečima istraživača, razvoj ovakvih tehnologija mogao bi da pomogne u rešavanju jednog od najvećih izazova budućnosti obezbeđivanju dovoljnih količina proteina za sve veći broj stanovnika planete. Proizvodnja tradicionalnog goveđeg mesa zahteva velike površine pašnjaka, ogromne količine vode i značajno opterećuje životnu sredinu, zbog čega naučnici sve više pažnje posvećuju alternativnim izvorima hrane.
Zašto su naučnici odabrali meduze i smuđ
Ključni sastojak svakog bio-mastila za štampanje veštačkog mesa je kolagen - protein koji predstavlja osnovnu građevinsku komponentu mnogih tkiva u živim organizmima. Do sada se kolagen najčešće dobijao iz ostataka farmskih životinja, odnosno delova koji nisu namenjeni direktnoj prodaji i ishrani.
Međutim, takav pristup ima određene nedostatke. Naučnici ukazuju da postoji rizik od prenošenja pojedinih bolesti životinja. Zbog toga su istraživači potražili alternativu u morskim organizmima. U saradnji sa stručnjacima sa Permskog politehničkog univerziteta, razvili su formulu zasnovanu na morskom kolagenu dobijenom iz ušaste meduze Aurelia aurita i kože smuđa Sander lucioperca.
Tehnologija funkcioniše tako što štampač sloj po sloj gradi strukturu koja podseća na prirodno mesno tkivo. Istraživači ističu da je posebno važno to što se morski kolagen pokazao bezbednim za ljudske ćelije. Iako se meduze, ribe i sisari značajno razlikuju, testovi su pokazali da ovaj materijal ne izaziva toksične efekte i da je dobro kompatibilan sa ljudskim tkivom, prenosi "RIA Novosti".
Prema navodima tima, tehnologija je već dostigla fazu u kojoj može da pređe na industrijska ispitivanja, što predstavlja važan korak ka potencijalnoj komercijalnoj proizvodnji štampanog mesa.
Moguća primena i u medicini
Značaj ovog otkrića ne završava se samo na proizvodnji hrane. Pošto su nova bio-mastila pokazala dobru kompatibilnost sa ljudskim ćelijama, ona bi mogla da nađu primenu i u regenerativnoj medicini.
Naučnici smatraju da bi se isti materijal mogao koristiti za 3D štampanje veštačkih tkiva i organa namenjenih implantaciji. U budućnosti planiraju da razviju i specijalizovana mastila za izradu koštanih implantata, što bi moglo da otvori potpuno nove mogućnosti u lečenju povreda i oštećenja kostiju.
Iako je ideja o "štampanom bifteku" za mnoge i dalje deo naučne fantastike, sve veći broj istraživanja pokazuje da bi ovakvi proizvodi u narednim decenijama mogli da postanu uobičajeni deo ishrane.