Biti sportski navijač, bilo da pratite košarku, fudbal, Olimpijske igre ili svoj omiljeni lokalni klub, često znači prolaziti kroz čitav spektar emocija. Tu su neverovatni trenuci sreće kada vaš tim pobeđuje, razočaranje kada izgubi, kao i mnogo stresa između ta dva ishoda.
Ipak, ukupni efekat je najverovatnije pozitivan. Istraživanja su pokazala da ljudi koji prate sport imaju veći osećaj blagostanja od onih koji ga ne prate, a naučnici veruju da je to povezano pre svega sa društvenim aspektom navijanja.
Pod blagostanjem se podrazumeva psihološko stanje osobe, odnosno koliko se dobro oseća. Ljudi koji imaju viši nivo blagostanja obično su i fizički zdraviji i žive duže.
Rezultati jednog istraživanja su pokazali da su ljudi koji su tokom prethodne godine prisustvovali nekom sportskom događaju zadovoljniji svojim životom, smatraju da njihov život ima više smisla i ređe se osećaju usamljeno u odnosu na one koji nisu bili na sportskim priredbama.
Ovi nalazi poklapaju se sa drugim istraživanjima koja su pokazala da osobe koje bar jednom godišnje uživo gledaju sport imaju manje simptoma depresije.
Ako nemate priliku da prisustvujete utakmicama, dobre vesti su da i praćenje sporta preko televizije ili interneta može pozitivno da utiče na raspoloženje. Istraživanja su pokazala da ljudi koji redovno gledaju sportske prenose imaju manje simptoma depresije, a što češće prate sport, ta verovatnoća je manja.
Bez obzira na to da li sport gledaju uživo, na televiziji ili preko interneta, navijači češće prijavljuju veći osećaj ispunjenosti životom nego oni koji ne prate sport.
Naučnici ipak naglašavaju da ova istraživanja pokazuju povezanost, ali ne i direktan uzrok. Nije moguće sa potpunom sigurnošću reći da gledanje sporta samo po sebi dovodi do boljeg psihičkog stanja, jer na rezultate mogu uticati i drugi faktori, poput materijalnog statusa ili broja prijatelja.
Međutim, teorija socijalnog identiteta i istraživanja mozga ukazuju da upravo sport ima važnu ulogu. Ljudi prirodno traže pripadnost grupi i povezuju se sa onima sa kojima dele zajednička interesovanja. Te zajednice postaju deo njihovog identiteta i pružaju im emocionalnu i društvenu podršku.
Jedan od najboljih primera jeste zajednica navijača istog kluba ili reprezentacije. Istraživanja su pokazala da ljudi koji se snažno identifikuju sa svojim timom češće osećaju podršku drugih navijača, što povećava njihovo zadovoljstvo životom.
Kada tim pobeđuje, navijači često doživljavaju njegov uspeh kao sopstveni i dele osećaj ponosa sa ostalim pristalicama kluba. Sa druge strane, kada tim izgubi, mnogi se nesvesno distanciraju od poraza kako bi lakše podneli razočaranje.
Značaj ovih društvenih procesa potvrdila je i studija iz Japana u kojoj su naučnici pratili aktivnost mozga učesnika. Utvrđeno je da su delovi mozga povezani sa osećajem nagrade i zadovoljstva bili aktivniji kada su ispitanici gledali popularne sportove poput nego manje popularne sportove kao što je na primer, golf.
To pokazuje da koristi od praćenja sporta nisu ograničene samo na odlazak na stadion ili druženje sa prijateljima. Osećaj pripadnosti zajednici možemo da doživimo i kada sport pratimo iz udobnosti svog doma, a upravo taj osećaj povezanosti donosi psihološke koristi.
Zato, bilo da navijate sa tribina ili iz dnevne sobe, možete da uživate u svim usponima i padovima koje sport donosi znajući da vam to, bar prema nauci, može činiti dobro - naročito ako to iskustvo delite sa drugima, piše Science alert.