Stručnjaci su prvi put u svetu primenili takozvanu "injekciju mladosti" kako bi čoveku vratili vid. Očekuje se da bi ovaj eksperimentalni preparat mogao da uspori, pa čak i delimično preokrene procese starenja.
"U junu 2026. godine po prvi put u istoriji jednom živom čoveku primenjena je zvanično odobrena terapija", saopštila je endokrinolog i doktor medicinskih nauka Zuhra Pavlova.
O početku ispitivanja javnost je obaveštena još u martu, a prvi dobrovoljac je stariji muškarac sa nepovratnim starosnim oštećenjem očnog nerva (NAION). Praktično je gotovo potpuno izgubio vid na jednom oku usled starenja, a savremena medicina trenutno nema način da mu ga povrati. Jedina nada da ponovo progleda jeste upravo ovaj eksperimentalni genski lek koji je razvio biotehnološki startap.
Lek nije ubrizgan u venu ili mišić, već direktno u oko, odnosno u staklasto telo. Naučnici su se odlučili da terapiju najpre isprobaju na očnim oboljenjima, jer su mnoge bolesti mrežnjače neposredno povezane sa starenjem ćelija. Pored toga, oko predstavlja zatvoren sistem u kome lek deluje lokalno, a rezultati su lako merljivi - pacijent će ili početi bolje da vidi ili neće. Ohrabruje i činjenica da je terapija već dala rezultate kod laboratorijskih miševa, kojima je nakon tretmana vraćen vid.
Šta se krije iza ovog neobičnog leka? Terapija koristi virus kao nosač koji u ćelije mrežnjače unosi tri gena - OCT4, SOX2 i KLF4. Oni pripadaju grupi takozvanih Jamanakinih faktora, koji mogu da "reprogramiraju" odrasle ćelije i vrate ih u mlađe stanje. Za otkriće ovog mehanizma 2012. godine dodeljena je Nobelova nagrada.
Očekuje se da ovi geni uklone deo epigenetskih promena koje se nagomilavaju tokom starenja i na taj način delimično podmlade ćelije. Naučnici su mogli da ih potpuno vrate u stanje matičnih ćelija, ali su od toga odustali zbog velikog rizika od nastanka tumora. U ranijim istraživanjima, u kojima su korišćena sva četiri Jamanakina faktora, kod 20 do 40 odsto eksperimentalnih životinja zabeležen je razvoj tumora. Zbog toga je četvrti faktor, izostavljen jer se smatra jednim od najagresivnijih onkogena.
Trenutno je u toku prva faza kliničkih ispitivanja, čiji je cilj pre svega provera bezbednosti terapije - kako je pacijenti podnose, kakav je imunološki odgovor organizma i da li postoje neželjeni efekti. Tek u narednim fazama procenjivaće se njena efikasnost, dok bi do eventualne šire primene mogle da prođu godine.
"Rezultate ovog eksperimenta ne treba očekivati pre narednog leta. Terapija može da uspe, ali može i da ne donese nikakve rezultate, kao i da izazove neželjene efekte koje još ne poznajemo", ističe doktorka Pavlova.
Ona dodaje da je ipak reč o istorijskom trenutku za medicinu.
"Sam podatak da smo doživeli vreme u kom su 'injekcije lepote' počele da ustupaju mesto 'injekcijama mladosti' zaista je fascinantan", zaključila je ona, a prenosi Komsomoljska pravda.