Plaže, jezera i reke širom Evrope i dalje beleže visok kvalitet vode, a većina kupališta ispunjava standarde Evropske unije, pokazuje Izveštaj o vodama za kupanje za 2025. godinu.
Od Irske do Estonije i Kipra, 96 odsto svih praćenih lokacija zadovoljava minimalne standarde kvaliteta, dok je samo 1,5 odsto ocenjeno kao "loše".
Kvalitet priobalnih voda uglavnom je bolji nego kod reka i jezera. Čak 88 odsto morskih kupališta u EU dobilo je ocenu "odličan", u poređenju sa 78 odsto unutrašnjih voda.
U izveštaju se navodi da je to posledica karakteristika mnogih unutrašnjih voda u centralnoj Evropi, koje čine mala jezera, bare i reke sa slabim protokom. Takve vodene površine podložnije su kratkotrajnim zagađenjima izazvanim obilnim padavinama ili sušom, posebno tokom leta.
Kvalitet vode za kupanje ocenjuje se kao "odličan","dobar", "zadovoljavajući" ili "loš", na osnovu prisustva bakterije Escherichia coli i crevnih enterokoka, koji ukazuju na fekalno zagađenje i moguće zdravstvene rizike.
Prema podacima Evropske agencije za životnu sredinu (EEA), kupanje u zagađenoj vodi može dovesti do stomačnih tegoba i dijareje, ali i infekcija uha, očiju i gornjih disajnih puteva.
Gde su najčistije vode
Zemlja sa najboljim ukupnim kvalitetom voda je Kipar, gde je 100 odsto kupališta dobilo ocenu "odličan". Slede Grčka (97,1 odsto), Bugarska (96,9 odsto) i Austrija (96,5 odsto).
Litvanija i Slovenija takođe imaju priobalne vode odličnog kvaliteta, ali su slabiji rezultati unutrašnjih voda snizili njihov ukupan skor. Kada su u pitanju jezera, reke i bare, najbolji rezultati zabeleženi su u Austriji i Finskoj, gde je oko 95 odsto unutrašnjih voda ocenjeno kao odlično.
Među pet najboljih zemalja su i Danska (94,3 odsto), Luksemburg (94,1 odsto) i Nemačka (91,5 odsto).
Kakva je situacija u Crnoj Gori
Nedavno je JP Morsko dobro objavilo rezultate analize kvaliteta morske vode za kupanje na crnogorskom primorju u sezoni 2026. godine. Podaci sa 114 lokacija, koje je Institut za biologiju mora analizirao u periodu od 25. do 27. maja, pokazuju da je na 90,4 odsto kupališta morska voda bila odličnog kvaliteta, na 3,5 odsto dobrog, a na 6,1 odsto zadovoljavajućeg kvaliteta.
Ovi rezultati potvrđuju da je morska voda na crnogorskim kupalištima sanitarno ispravna, te bezbedna za kupanje i rekreaciju, navodi se na sajtu JP Morsko dobro.
Gde je situacija najlošija
U Estoniji, Holandiji i Francuskoj - više od tri odsto kupališta ocenjeno je kao loše.
Albanija ima najmanji udeo voda odličnog kvaliteta u Evropi - svega 16,8 odsto.
Još četiri zemlje imaju manje od 70 odsto voda sa ocenom "odličan": Estonija (56,9 odsto), Poljska (58,7 odsto), Mađarska (64 odsto) i Belgija (67,9 odsto).
Kada se posmatraju samo unutrašnje vode, najslabije rezultate ima Španija. Više od 11 odsto njenih reka i jezera ocenjeno je kao loše, a samo 53,1 odsto kao odlično.
Slabiji kvalitet unutrašnjih voda zabeležen je i u Sloveniji, Portugaliji i Hrvatskoj.
Reke su i dalje najveći izazov
Prema izveštaju, reke predstavljaju poseban problem. Samo 47 odsto od oko 1.200 zvaničnih rečnih kupališta u Evropi dobilo je ocenu "odličan" tokom 2025. godine.
Kao glavni uzroci narušenog kvaliteta rečnih voda navode se brza urbanizacija i zagađenje nastalo tokom industrijske revolucije. Među faktorima koji i danas utiču na kvalitet voda u rekama izdvajaju se kratkotrajna zagađenja posle obilnih kiša, izlivanje kanalizacije i atmosferskih voda, zagađenje iz poljoprivrede, kao i fekalno zagađenje divljih i domaćih životinja koje imaju pristup rečnim obalama, piše Juronjuz.
Ipak, Evropska agencija za životnu sredinu navodi da se kvalitet mnogih urbanih reka postepeno popravlja zahvaljujući evropskim politikama zaštite voda, pa je kupanje danas ponovo moguće u više evropskih gradova.