Sve više zemalja najavljuje zabranu društvenih mreža za decu: Koliko je Srbija daleko od takve odluke

Dok sve više država širom sveta uvodi ili razmatra zabranu društvenih mreža za decu i tinejdžere, u Srbiji se po tom pitanju javljaju tek sporadični predlozi. Stručnjaci su podeljeni – jedni smatraju da su ograničenja neophodna radi zaštite mladih od digitalnog nasilja i zloupotreba, dok drugi upozoravaju da zabrane same po sebi ne mogu rešiti problem bez edukacije i aktivnije uloge roditelja.

Društvene mreže postale su deo odrastanja novih generacija. Virtuelni svet doneo je sa sobom brojne probleme – otuđenost, usamljenost, ali i više nasilja i to onog digitalnog. Australija je napravila prva korak i u toj zemlji je u decembru 2024 zabranjena upotreba društvenih mreža za mlađe od 16. godine. Zabranu su najavile i mnoge evropske zemlje. 

Srbija je još uvek daleko od toga. Osim sporadičnih predloga pojedinih opozicionih političkih stranaka, nema konkretne inicijative da se zakonski uredi ta oblast i zabrane društvene mreže za decu. 

Zaštitnik građana Zoran Pašalić pokrenuo je inicijativu da se usvoji zakon kojim se potpuno zabranjuju mobilni telefoni u osnovnim i srednjim školama. Čak i na velikom odmoru. On za RT Balkan kaže da su se fokusirali na mobilne telefone, ne i na zabranu društvenih mreža za decu.

"Tribine, koje organizujemo po Srbiji, koncipirane su na zabranu upotrebe mobilnih telefona u osnovnim i srednjim školama. Nije se govorilo o zabrani društvenih mreža. To je obiman posao i treba ga dobro pripremiti da bi imao neki rezultat", rekao je Pašalić.

Problem kod zabrane društvenih mreža za decu je kontrola. Generalno, takve inicijative imaju podršku društva, ali je pitanje kako kontrolisati da li sa taj zakon primenjuje.

"Može da se kontroliše, ali je jako teško. Zato kažem da pripreme moraju da budu obimne i sveobuhvatne", ističe Pašalić.

Čak i zabrana mobilnih telefona u školama ne ide tako glatko. Pašalić kaže da ima primedbi profesora i direktora škola kako to tehnički da se izvede, dok je primedba roditelja – kako će da komuniciraju sa decom. Pašalić pojašnjava da je cilj zakona kojim bi se zabranili mobilni telefoni u školama da se deca socijalizuju, da se upute jedni na druge, da izađu iz virtuelnog sveta.

Vojislav Rodić, stručnjak za IT, smatra da zabrana društvenih mreža mlađima od 16 godina nije dobro rešenje, jer se na taj način uklanja mogućnost odgovornog učešća u digitalnom okruženju.

On je za Tanjug rekao da se postavlja pitanje šta se uopšte postiže zabranom ako je zabrana jedina mera, ocenivši da će se deca motivisati da nađu način da zaobiđu te zabrane.

"To je jedan refleksni potez, roditelji jesu zabrinuti jer vide kakve su posledice nekontrolisanog izlaganja ekranu, najviše telefonu. Naša želja da svaki trenutak života zabeležimo i podelimo sa svojim društvom. Mladi ne mogu da sagledaju posledice toga, internet sve pamti odnosno internet firme kojima ste prodali poverenje", napomenuo je on.

Rodić smatra da ne treba potpuno zabraniti korišćenje društvenih mreža deci, već ih naučiti da koriste društvene mreže svrsishodno, kako mladi ne bi satima provodili vreme za ekranom.

Dragana Obradović iz Centra za bezbednost dece na internetu smatra da je ograničenje društvenih mreža bolje od potpune zabrane, jer kada se deci uvode zabrane oni te zabrane pokušavaju da zaobiđu.

"Mislim da se pametnije može regulisati ograničavanjem od najranijeg uzrasta, gde roditelj mora da bude svestan da ne dozvoljava dvogodišnjem detetu da non stop bude na telefonu. Potreban je razgovor, edukacija i prevencija mnogo pre zabrane, a ako dođemo do zabrane to treba da bude uz ozbiljno razmatranje šta bi to donelo a šta oduzelo", navela je ona.

Obradović je istakla da su deca i pre 13. godine prisutna na društvenim mrežama, što je veoma opasno, jer postoje razni slučajevi zloupotrebe dece od strane pedofila, ljudi koji se kriju iza lažnih profila. 

Australija je prva zemlja koja je u decembru prošle godine zabranila društvene mreže za decu mlađu od 16 godina i blokirala ih na platformama TikTok, Alfabetovom Jutjubu, kao i Instagramu i Fejsbuku. Zakonom je predviđena i kazna do 27,7 miliona evra za kompanije koje ne uvedu zabrane, zbog čega je vlada već pokrenula pet istraga protiv velikih tehnoloških firmi.

Nakon toga su mnoge zemlje krenule njihovim stopama. Velika Britanija najavila je uvođenje zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Zabrane društvenih medija za tinejdžere razmatraju i druge zemlje. U Grčkoj, zabrana za decu mlađu od 15 godina trebalo bi da stupi na snagu u januaru naredne godine.

I u Francuskoj je u parlamentu zakon koji zabranjuje društvene mreže mlađima od 15 godina. Zabranu je najavila i Danska vlada, a u pripremi je i u Poljskoj i Sloveniji. Španija i Malezija najavile su zabrane za mlađe od 16 godina.