Tokom ekstremnih vrućina ne preporučuje se konzumiranje hrane i pića koja dodatno "zagrevaju" organizam, poput sladoleda i veoma hladnih bezalkoholnih i alkoholnih napitaka, ističe nutricionista Branka Mirković. Umesto toga, savetuje se unos tečnosti, poput mlake vode ili limunade sa malo soli radi nadoknade elektrolita, kao i ishrana bogata svežim povrćem i salatama uz svaki obrok.
Stručnjak je za Tanjug objasnila da, kada se tokom visokih temperatura unosi hladna hrana ili piće, organizam mora da uloži dodatni napor da izjednači temperaturu. U tom procesu želudac stvara toplotu, što mnogi ljudi mogu da osete kao neprijatnost ili dodatno opterećenje za organizam.
Kako je navela, treba jesti krastavce, paradajz, štapove celera i bebi spanać iz svaki obrok, kao i jaja koja se veoma lako vare i ne prave veliki problem organizmu.
"U toku dana ako želite voće, ne treba da bude hladno, i treba jesti pre svega borovnice i maline uz neko jezgro oraha ili badema. Uveče ponovo salata i neka riba iz rerne, pečena bez ulja i onda imamo idealan jelovnik za ceo dan", izjavila je ona.
Komentarišući to što je Francuka zatvorila fakultete i škole i zabranila konzumiranje alkohola na ulicama zbog ekstremno visokih temperatura koje dostižu i 45 stepeni, Mirković je rekla da je to dobar potez, zato što je alkohol toksin koji greje organizam.
"Naša jetra se zaključa i samo se trudi da obradi te toksine, zadržava se tečnost. Ne treba piti ni kafu po ovim vrućinama, jer je kafa diuretik što znači da se izbacuje dodatno tečnost što je veoma loše za ovo vreme, a dolazi i do dodatnog preznojavanja", objasnila je. Poručila je da je tokom dana kada su ekstremne vrućine, neophodno da se stalno pije voda koja je malo posoljena i ne mnogo hladna, ili mineralna voda, kako ne bi došlo do dehidratacije.
Srčani bolesnici u velikom riziku
Kardiolog dr Snežana Bašić izjavila je da su srčani bolesnici kategorija koja je u najvećem riziku tokom ovako velikih vrućina, i poručila da je u ovom periodu neophodno unositi magnezijum i kalijum kroz voće i povrće, kao i minimum dve litre tečnosti dnevno.
Bašić je za Tanjug rekla da iako su i niske i visoke temperature rizične za srce, sa niskim temperaturama se građani mogu boriti tako što će sedeti u zagrejanom prostoru, dok na visokim temperaturama koje su konstantne i tokom noći, ljudi gube tečnosti, minerale, znoje se, krvni sudovi se prošire, dolazi do oticanja nogu, ruku što su sve veoma loša stanja za srce.
"Dolazi do lošeg prolaza krvi u srce, loše perfuzije mozga, stalne malaksalosti, vrtoglavice, nesvestice, kolapsa. Osnovno je uzimati minerale, magnezijum i kalijum kroz povrće i voće, a ne tabletirano jer možete predozirati, kao i vitamine. U ishranu ubaciti voće i povrće mnogo više nego do sada, i tečnosti najmanje dve litre dnevno", poručila je ona.
Istakla je da srčani bolesnici imaju lekove za izmokravanje i lekove koji su diuretici, zbog čega se u ovom periodu kada su velike vrućine koriguje terapija, odnosno najčešće se izbacuju jutarnje i popodnevne doze, dok večernja doza ostaje. Na pitanje da li vrućine mogu da izazovu srčani udar i kod osoba koje ranije nisu imale srčane probleme, napomenula je da ovih dana postoji veliki priliv mladih ljudi sa srčanim udarima u Urgentnom centru, a koji nikada nisu imali problem sa srcem.
"Promena u kretanju krvi je vrlo tipična za tromboze u letnjim mesecima, zbog širenja venskog sistema. Prvi suptilni znaci da nešto nije u redu je da ste malaksali, da ne možete lepo da udahnete, da plitko dišete, može da postoji i bol u vilici, ramenu, rukama. Imate i infarkte koji idu sa simptomima mučnine i nagonima za povraćanje. Tu uvek treba intervenisati hitno, uraditi troponine, enzime pre nego što se dese bilo kakve druge promene", izjavila je doktorka.