Američka vlada pokušava da zaustavi prodaju predmeta sa Titanika

Više od jednog veka nakon potonuća Titanika, predmeti izvučeni sa najpoznatije olupine na svetu ponovo su u centru pažnje. Američka vlada pokušava da spreči aukciju više od 100 predmeta pronađenih u olupini britanskog prekookeanskog broda Titanik, a u središtu spora nalazi se pitanje da li artefakti treba da ostanu jedinstvena muzejska zbirka ili mogu biti prodati privatnim kolekcionarima.

Planirana prodaja artefakata izazvala je spor između kompanije koja upravlja kolekcijom i američkih vlasti, koje smatraju da bi takva aukcija mogla da naruši ranije dogovore o zaštiti istorijskog nasleđa.

Kompanija "RMS Titanic Inc", koja ima ekskluzivna prava na istraživanje i vađenje predmeta sa olupine broda potonulog u severnom delu Atlantskog okeana 1912. godine, planira da prvi put proda deo svoje kolekcije. Ona obuhvata lične predmete putnika, novac, kuhinjsku opremu i različite dekorativne predmete.

Među artefaktima koji bi mogli da se nađu na aukciji nalaze se bronzana figura anđela, ogrlica sa grumenčićima zlata i privezak u obliku srca. Pored aukcije, kompanija planira i međunarodnu izložbu u četiri grada, iako lokacije za sada nisu saopštene.

Protiv prodaje istupila je Nacionalna uprava za okeane i atmosferu, koja u ime SAD učestvuje u zaštiti lokaliteta olupine Titanika u severnom Atlantiku. Prema stavu te institucije, aukcija bi predstavljala kršenje ranijih sudskih sporazuma, prema kojima predmeti treba da budu sačuvani kao jedinstvena kolekcija i dostupni javnosti kroz muzejske postavke.

U sudskom podnesku američka vlada navodi da kompanija "ne traži odobrenje suda, ne smatra da je odobrenje potrebno i tvrdi da nije ograničena u mogućnosti da proda predmete", a sama kompanija je ranije saopštila da planirana prodaja nije u suprotnosti sa postojećim sudskim odlukama i sporazumima.

Kolekcionari plaćaju milione za predmete sa Titanika

Od 1987. godine, tokom brojnih ekspedicija do olupine, izvučeno je nekoliko hiljada predmeta, uključujući i delove trupa broda. Kompanija je godinama svoje aktivnosti uglavnom finansirala kroz izložbe širom sveta, dok su prethodni pokušaji prodaje predmeta nailazili na otpor sudova, organizacija za zaštitu kulturnog nasleđa i porodica stradalih putnika.

Interesovanje kolekcionara za predmete povezane sa Titanikom i dalje je ogromno. Tako je prošle godine zlatni džepni sat od 18 karata, koji je pripadao američkom biznismenu Isidoru Štrausu i koji mu je supruga Ajda poklonila za 43. rođendan, prodat za više od dva miliona dolara.

Još jedan predmet povezan sa tragedijom privukao je veliku pažnju javnosti - violina za koju se veruje da je svirala tokom potonuća broda dostigla je na aukciji 2013. godine cenu od 1,45 miliona dolara.

U aprilu ove godine, prsluk za spasavanje koji je nosila jedna putnica dok je napuštala brod u čamcu za spasavanje prodat je za 906.000 dolara. Na istoj aukciji prodat je i jastuk za sedište iz jednog od spasilačkih čamaca, i to za 527.000 dolara.

Tragedija koja i dalje privlači pažnju sveta

Titanik je potonuo 15. aprila 1912. godine nakon sudara sa santom leda tokom svog prvog putovanja od Sautemptona u Engleskoj do Njujorka u Sjedinjenim Američkim Državama. U jednoj od najpoznatijih pomorskih katastrofa u istoriji život je izgubilo više od 1.500 ljudi.

Profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Nortistern u Bostonu Ričard Dejnard, koji se bavi zastupanjem javnog interesa, smatra da su pravila koja regulišu izlaganje i prodaju artefakata sa Titanika doneta kako bi se olupina sačuvala za dobrobit javnosti.

"Milijarderi ne mogu da je pokupe radi daljeg prikazivanja svog bogatstva i moći", poručio je Dejnard.