Da bi čovek zaspao i ostao u dubokom snu tokom velikih vrućina, organizam mora da oslobodi deo toplote, a ako je spavaća soba previše zagrejana, taj proces postaje znatno teži. Dodatni problem predstavlja visoka vlažnost vazduha, jer usporava isparavanje znoja (to jest, sprečava prirodni mehanizam kojim se telo hladi). Upravo zato mnogi tokom vrelih noći imaju osećaj da je u sobi "zagušljivo", čak i kada temperatura nije ekstremno visoka.
Klimatizacija jeste jedno od rešenja, ali nije dostupna svima, niti je uvek najekonomičniji izbor. Pregrevanje doma se može ublažiti i bez mehaničkog hlađenja, pre svega zatamljivanjem i pravilnom ventilacijom. Sledeće mere sprečavaju da sunčeva toplota uđe u prostorije i omogućavaju da se tokom hladnijeg dela dana višak toplote izbaci napolje:
Zaštitite spavaću sobu od sunca tokom dana
Preko dana držite zatvorene zavese ili roletne na prozorima koji su direktno izloženi suncu. Tako će manje toplote ulaziti u prostoriju i zagrevati zidove, podove i nameštaj.
Još bolju zaštitu obezbeđuju spoljašnje roletne i tende jer zaustavljaju sunčeve zrake pre nego što stignu do stakla. Ako je napolju toplije nego unutra, nema potrebe da prozori budu stalno otvoreni, jer će tako u stan ulaziti još više toplote.
Provetrite prostorije kada zahladi
Kada temperatura napolju padne, otvorite prozore ili vrata na suprotnim stranama stana kako bi vazduh nesmetano strujao kroz prostor. Takozvana unakrsna ventilacija pomaže da se izbaci toplota nagomilana tokom dana.
Istraživanja pokazuju da noćno provetravanje može značajno da smanji pregrevanje prostorija, iako njegov efekat zavisi od rasporeda prostorija, vremenskih uslova i kvaliteta vazduha.
Ne zagrevajte stan pred spavanje
Rerna, šporet, mašina za pranje veša, sušilica i mašina za pranje sudova dodatno zagrevaju prostor. Kuvanje i sušenje veša unutar stana povećavaju i vlažnost vazduha, što organizmu još više otežava rashlađivanje.
Zato je najbolje da ovakve poslove obavljate rano ujutru ili kasno uveče. Prilikom kuvanja i tuširanja uključite ventilator ili aspirator kako bi se topao i vlažan vazduh što pre izbacio iz prostorije.
Izaberite laganu posteljinu i odeću
Lagana, široka odeća za spavanje i prozračna posteljina pomažu telu da lakše oslobodi toplotu. Pamuk i lan su dobar izbor jer upijaju vlagu i omogućavaju strujanje vazduha.
S druge strane, prekrivači od sintetičkih materijala zadržavaju toplotu i vlagu, pa ih je tokom leta bolje izbegavati.
Ventilator koristite pravilno
Ventilator ne snižava temperaturu vazduha, ali strujanje vazduha preko kože ubrzava isparavanje znoja i stvara osećaj svežine.
Ipak, kada su temperature ekstremno visoke, naročito kod starijih osoba, hroničnih bolesnika i dehidriranih ljudi, sam ventilator možda neće biti dovoljan. Dok ga koristite, pijte dovoljno vode, nemojte ga neprekidno usmeravati ka licu tokom spavanja i isključite ga ako osetite vrtoglavicu, malaksalost ili pogoršanje zdravstvenog stanja.
Rashladite organizam pre spavanja
Mlak tuš pre spavanja, kao i hladna obloga na vratu ili zglobovima, takođe mogu pomoći organizmu da lakše snizi telesnu temperaturu i brže utone u san.
Cilj nije samo da se rashladi prostorija, već i sam organizam. Kada telu omogućimo da se prirodno ohladi pre spavanja, lakše zaspimo, ređe se budimo tokom noći i san je kvalitetniji čak i tokom najvećih letnjih vrućina.