Novi izveštaj o globalnom bogatstvu pokazuje da su pojedine zemlje uspele značajno da uvećaju imovinu svojih građana. Među njima se posebno izdvaja Rusija, koja se našla u samom svetskom vrhu po rastu bogatstva po glavi stanovnika. Analiza ukazuje i da se globalno bogatstvo povećava brže nego prethodnih godina, ali i da najveću korist od tog rasta imaju najimućniji slojevi stanovništva.
Prema izveštaju "Globalno bogatstvo" švajcarske banke UBS, Rusija je od 2020. do 2025. godine zabeležila rast bogatstva po glavi stanovnika od 37 odsto, što je svrstava na drugo mesto u svetu.
U ovom izveštaju bogatstvo se definiše kao ukupna vrednost finansijske i nefinansijske imovine - od novca, akcija i investicija do nekretnina - umanjena za sve obaveze, poput kredita i hipoteka. Da bi rezultati bili što precizniji, proračuni su rađeni u nacionalnim valutama i prilagođeni inflaciji, kako rast cena ne bi iskrivio stvarnu sliku.
Ispred Rusije našla se samo Južna Koreja, čije je bogatstvo po glavi stanovnika u istom periodu poraslo za čak 55 odsto. Treće mesto zauzela je Hrvatska sa rastom od 29 odsto.
S druge strane, izveštaj pokazuje da su neke razvijene evropske ekonomije zabeležile pad bogatstva svojih građana. Najveći pad registrovan je u Ujedinjenom Kraljevstvu, gde je bogatstvo po glavi stanovnika smanjeno za 23,2 odsto. Slede Holandija sa padom od 14,4 odsto i Francuska, gde je zabeležen pad od 4,5 odsto. Italija je, prema podacima UBS-a, jedina zemlja u kojoj je nivo bogatstva tokom poslednjih pet godina ostao gotovo nepromenjen.
Isti izveštaj donosi i zanimljiv uvid u globalne trendove. Tokom 2025. godine ukupno privatno bogatstvo u svetu poraslo je za oko 10,8 odsto, što predstavlja najbrži rast u poslednjih nekoliko godina. Analitičari ovaj trend pre svega povezuju sa pozitivnim kretanjima na finansijskim tržištima.
Kao posledica takvog rasta, svet je prošle godine svakog dana dobijao u proseku oko 2.600 novih milionera.
Bogati postaju još bogatiji - jaz između bogatih i siromašnih sve veći
Ipak, stručnjaci upozoravaju da iza ovih pozitivnih brojki stoji i druga strana priče. Iako je prosečno bogatstvo u većini zemalja poraslo, medijana bogatstva po odrasloj osobi je opala, što ukazuje da je najveći deo novostvorenog bogatstva završio kod ljudi koji su već bili među najimućnijima. Drugim rečima, jaz između najbogatijih i ostatka stanovništva nastavlja da se povećava.
Dobar primer te neravnomerne raspodele je Nemačka, gde prosečno bogatstvo po odrasloj osobi iznosi oko 347.000 dolara, ali je medijana svega oko 53.000 dolara. To znači da polovina stanovništva raspolaže imovinom te vrednosti ili manjom, dok prosek značajno podižu najbogatiji građani. U Nemačkoj trenutno živi više od 2,6 miliona milionera, što je nešto više od jednog procenta više nego godinu dana ranije.
Izveštaj tako pokazuje da, iako Rusija spada među najuspešnije zemlje po rastu bogatstva u poslednjih pet godina, globalni trendovi istovremeno ukazuju da se novostvoreno bogatstvo sve više koncentriše u rukama najbogatijih, dok broj milionera nastavlja da raste iz dana u dan.