Danas je Ivanjdan, praznik koji čuva kumstvo i donosi najlepše narodne običaje

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Ivanjdan (Jovanjdan), rođenje Svetog Jovana Preteče, jedan od tri velika praznika posvećena svetitelju za čije se ime vezuje krštenje Isusa Hrista na reci Jordan i početak hrišćanske propovedi. Za ovaj veliki praznik vezuju se brojni narodni običaji, od pletenja venaca do branja lekovitog bilja, a malo ko zna šta oni zapravo simbolizuju.

Sveti Jovan Krstitelj rođen je šest meseci pre Isusa Hrista, kao od Boga izmoleno dete, od prestarelih i pravednih roditelja, sveštenika Zaharija i Jelisavete. Praznik obeležava čudesno začeće i rođenje Hristovog preteče.

Jovan Krstitelj vršio je obredna kupanja na reci Jordan i propovedao krštenje radi opraštanja grehova. On je krstio Sina Božjeg u reci Jordan.

Praznik, izuzetno poštovan u srpskom narodu, ustanovljen je u četvrtom veku, nakon uspostavljanja Božića.

Ivanjdan je česta slava pravoslavnih hrišćanskih porodica u Srbiji, a za ovaj praznik vezani su i mnogobrojni narodni običaji.

Običaji: Venci, lekovito bilje i devojački rituali

Običaj je da se bere lekovito bilje, a od ivanjskog cveća pletu se venci koji se stavljaju na ulaz u pravoslavne domove i predstavljaju simbol beskonačnosti vere.

Ivanjdan se može nazvati i devojačkim praznikom, jer je čitav niz rituala povezan sa devojkama. U mnogim našim krajevima, u noći uoči ovog praznika, devojke pale vatre, beru cveće i trave, pevaju i pletu vence. U nekim delovima Srbije postoji verovanje i da devojke koje nisu udate, treba da u saksiji posade malo žita koje će pogledati 12. jula, na Petrovdan. Ukoliko su klice kao prstenovi, to znači da će se na jesen sigurno udati.

Srbi ga posebno poštuju i kao zaštitnika kumstva i pobratimstva (običaj bratimljenja "po Bogu i svetom Jovanu").

Ivanjdan se naziva još i Igritelj, jer se veruje da se sunce, kada tog jutra izađe, igra na nebu. U vinogradima se ništa ne radi. Tri dana pre i tri dana posle Ivanjdana se ne ulazi u vinograd, a veruje se da baš tad najviše napreduje, jer ga čuva Sveti Jovan. 

Poznat je i običaj paljenja ivandanskih vatri, koje su letnji pandan paljenju Badnjaka. Veče pred Ivandan palile su se lile i obnosile oko kuća, zgrada, njiva, torova, pa čak i oko čitavog sela, čime se stvarao magijski vatreni krug u koji ne mogu da prodru zle sile.

Pored Ivanjdana, SPC slavi Sabor Svetog Jovana Krstitelja 20. januara (7. januara po julijanskom kalendaru) i 11. septembra, odnosno 29. avgusta po julijanskom kalendaru, na dan njegovog upokojenja – Usekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.