Više od polovine učesnika smatra da je pravilna ishrana najvažniji temelj zdravog načina života, dok tri četvrtine ispitanika navodi da nastoji da se hrani zdravije, prema podacima iz nove ruske ankete o vođenju zdravog načina života.
Prema rezultatima, pravilnu ishranu kao najvažniji faktor zdravog života izdvojilo je 60 odsto ispitanika svih starosnih grupa. Odmah iza nje nalaze se dovoljno sna i odmora, koje je navelo 50 odsto učesnika, dok je 43 odsto ocenilo da je odricanje od loših navika jedan od ključnih preduslova za očuvanje zdravlja.
Redovnu fizičku aktivnost kao važan deo zdravog načina života izdvojilo je 41 odsto ispitanika, psihološko zdravlje 30 odsto, dobar balans između posla i privatnog života 24 odsto, dok je 22 odsto navelo da su svakodnevne šetnje na svežem vazduhu jednako važan deo zdravih navika.
Istraživanje je pokazalo i da čak 75 odsto anketiranih pokušava da se pridržava principa zdrave ishrane. Za većinu njih to pre svega znači redovno konzumiranje domaćih obroka, što je navelo čak 76 odsto ispitanika. Više od polovine, njih 52 odsto, trudi se da pije dovoljno vode, dok 40 odsto ističe da redovno jede voće i povrće.
Mnogi nastoje i da ograniče namirnice koje smatraju manje zdravim - skoro šest od deset ispitanika smanjuje unos šećera i slatkiša, 45 odsto izbegava brzu hranu, a trećina pazi i na količinu soli u ishrani.
Podaci pokazuju da su različiti režimi ishrane postali veoma rasprostranjeni. Tokom poslednjih šest meseci, 54 odsto ispitanika pridržavalo se nekog oblika dijete ili ograničenja u ishrani, a većina je to činila bez preporuke lekara.
Najčešći motiv bio je kontrola telesne težine, koju je navelo 62 odsto onih koji su bili na dijeti. Skoro polovina ispitanika kao razlog je navela želju da vodi zdraviji način života, dok je 45 odsto istaklo da su promene u ishrani uveli radi boljeg opšteg zdravlja i osećaja blagostanja, prenosi TASS.
Kada je reč o konkretnim navikama, najčešći pristup bio je izbacivanje određenih namirnica iz ishrane. Tako je 40 odsto ispitanika koji su bili na dijeti prestalo da jede peciva i hleb, 29 odsto je izbegavalo deserte, a 24 odsto šećer u bilo kom obliku. Manji broj je iz ishrane izbacio kobasice i druge prerađevine od mesa (12 odsto), zaslađena bezalkoholna pića (11 odsto), dok je po 10 odsto ograničilo alkohol i masnu hranu.
Istraživanje je pokazalo i koji su režimi ishrane trenutno najpopularniji. Najviše pristalica ima takozvani "metod tanjira", prema kome polovinu obroka treba da čine voće i povrće, četvrtinu integralne žitarice, a preostalu četvrtinu namirnice bogate proteinima. Pored toga, veliki broj ispitanika opredeljuje se za ishranu sa smanjenim unosom ugljenih hidrata, kao i za povremeni post.