U toku je razvoj prvih vakcina protiv alergije na mačke i pse na Univerzitetu Sečenov u Moskvi. Istraživači istovremeno rade i na novim dijagnostičkim testovima koji bi trebalo da omoguće brže, preciznije i pristupačnije otkrivanje alergija, što bi moglo da poboljša lečenje velikog broja pacijenata.
Vakcina protiv alergije na mačke već je stigla do faze koja prethodi kliničkim ispitivanjima, dok je vakcina protiv alergije na pse još u aktivnoj fazi razvoja.
Pored vakcina, naučnici su razvili i test sistem "Alergočip RF", koji omogućava otkrivanje povećane osetljivosti na više od 120 različitih alergena. Zahvaljujući profilisanju pacijenata iz različitih regiona Rusije, istraživači planiraju da naprave i jednostavnije verzije ovog testa, sa manjim brojem najvažnijih alergena. To bi, kako navode, značajno snizilo cenu testiranja i omogućilo njegovu širu primenu, prenosi "RIA Novosti".
Iako su rezultati ohrabrujući, vakcine još nisu dostupne pacijentima. Pre nego što uđu u redovnu upotrebu, moraju da prođu klinička ispitivanja koja će potvrditi njihovu bezbednost i efikasnost.
Zašto nastaje alergija na pse i mačke
Iako se alergije na pse i mačke često posmatraju kao jedna vrsta alergije, postoje značajne razlike. Alergeni koje proizvode mačke obično su snažniji, pa kod većeg broja ljudi izazivaju intenzivnije simptome nego alergeni pasa.
Najčešći uzrok alergijske reakcije nisu same dlake, kako se često misli, već proteini koji se nalaze u peruti, koži i pljuvački životinja. Oni se lako šire vazduhom i zadržavaju u prostorijama, nameštaju i odeći, pa se simptomi mogu javiti čak i bez direktnog kontakta sa ljubimcem.
Rizik od razvoja alergije veći je kod osoba koje imaju naslednu sklonost ka alergijama ili astmi. Na njen razvoj mogu uticati i dugotrajna izloženost alergenima, život u zagađenoj sredini, kao i druge individualne karakteristike imunog sistema. Procenjuje se da alergiju na pse ili mačke ima između 10 i 15 odsto ljudi, pri čemu je alergija na mačke nešto češća.
Kako da prepoznate alergiju
Simptomi mogu biti različitog intenziteta i zavise od osetljivosti svake osobe. Najčešće se javljaju kijavica, curenje ili zapušen nos, suzenje i svrab očiju, kašalj, otežano disanje i pogoršanje astme kod osoba koje već boluju od ove bolesti.
Kod pojedinih ljudi mogu se javiti i kožne reakcije, poput crvenila, svraba, osipa, ekcema ili otoka, naročito nakon direktnog kontakta sa životinjom. Alergija može izazvati i opšte simptome kao što su umor, glavobolja i osećaj malaksalosti, što kod nekih ljudi značajno narušava kvalitet života, prenosi portal "Drugačiji pristup".