Kada koristite veštačku inteligenciju, trebalo bi da izbegavate deljenje bilo kakvih ličnih podataka, fotografija dokumenata i drugih poverljivih informacija, jer nakon što ih pošaljete AI programu, vi više nemate potpunu kontrolu nad tim podacima.
Sa AI programima bi uvek trebalo da delite što je manje moguće podataka koji su potrebni za obavljanje zadatka, upozorava Jurij Silajev, šef Odeljenja za pouzdanu veštačku inteligenciju Ruskog tehnološkog univerziteta.
Kako je objasnio, nakon što korisnik otpremi sadržaj na neki servis veštačke inteligencije, više ne može u potpunosti da kontroliše gde će se te informacije čuvati, koliko dugo će ostati sačuvane i da li će se koristiti za druge namene, prenosi "RIA Novosti".
"Kada radite sa veštačkom inteligencijom, na servis treba preneti samo one podatke koji su zaista neophodni za završavanje zadatka", istakao je Silajev.
On upozorava da se na javne AI servise nikako ne bi smele otpremati fotografije ličnih dokumenata, bankovnih kartica, polisa osiguranja ili karata sa QR kodovima. Isto važi i za podatke kao što su adresa stanovanja, datum rođenja, brojevi ličnih dokumenata i broj telefona.
Poseban oprez, kako navodi, neophodan je i kod finansijske i pravne dokumentacije. Izvodi sa bankovnih računa, ugovori, punomoćja i poreske prijave sadrže veliki broj poverljivih informacija. Čak i ako korisniku treba objašnjenje samo jednog dela dokumenta, postoji rizik da će ceo dokument biti otpremljen i zloupotrebljen.
Isto se odnosi i na medicinsku dokumentaciju, koja pored podataka o zdravstvenom stanju sadrži i brojne lične informacije o pacijentu. Ako je ipak neophodno da veštačka inteligencija analizira medicinski dokument, preporučuje da se pre otpremanja uklone ili precrtaju prezime, datum rođenja, broj polise, bar-kodovi i QR kodovi.
Stručnjak ističe da oprez nije potreban samo kada je reč o privatnim podacima, već i prilikom rada sa poslovnom dokumentacijom. Interne prepiske, komercijalne ponude, nacrti ugovora, izvorni kod, baze klijenata i finansijski izveštaji ne bi trebalo da se otpremaju na javne AI servise, jer to može dovesti do curenja poverljivih informacija i kršenja ugovornih obaveza.
Ukoliko je slanje dokumenta ipak neophodno, ruski stručnjak savetuje da se prethodno uklone sva imena, adrese, brojevi dokumenata, bankovni podaci, QR kodovi, potpisi i nazivi organizacija.
"Što se manje osetljivih podataka prenosi na uslugu veštačke inteligencije, manji je rizik njihove dalje distribucije ili korišćenja u svrhe za koje nisu namenjeni", zaključio je Silajev.