Boravak pored vode tokom leta donosi osveženje, ali i rizik od utapanja, koje je treći vodeći uzrok smrti od povreda u svetu. Podaci govore da se mala deca najčešće utapaju u kadama i bazenima, starija u rekama, jezerima i moru, dok su muškarci izloženi većem riziku zbog češćeg boravka na vodi i rizičnog ponašanja, poput plivanja van obezbeđenih zona i konzumiranja alkohola.
Kako sprečiti utapanje
U zajednici, svako od nas pojedinačno, pridržavanjem nekih veoma jednostavnih saveta može mnogo doprineti svojoj bezbednosti i bezbednosti svoje porodice i okoline, i svesti rizik od utapanja na minimum.
Pre ulaska u vodu:
- Nemojte konzumirati alkohol niti bilo kakve druge psihoaktivne supstance. Alkohol dovodi do smanjenog rasuđivanje, poremećaja koordinacije pokreta, poremećaja svesti, što povećava rizik od utapanja
- Nemojte ulaziti u vodu odmah nakon obroka. Preporuka je da između obroka i plivanja treba da protekne najmanje dva sata
- Ukoliko ne znate da plivate ili niste dobar plivač, u vodu nemojte ulaziti sami i bez adekvatne bezbednosne opreme koja će pomoći da se održavate na površini
- U vodu ulazite postepeno
- Pre ulaska u vodu, obavezno proverite njenu dubinu
- Ne skačite u vodu nepoznate dubine. Ukoliko želite da skačete, prvo skočite na noge, nikako na glavu
- Ne precenjujte svoje mogućnosti. Izbegavajte da plivate sami, uvek plivajte u društvu starijih i iskusnijih plivača.
- Uvek plivajte u obeleženim zonama koje nadgledaju spasioci.
- Ne udaljavajte se previše od obale, već plivajte paralelno sa njom
- Ukoliko u toku plivanja osetite umor obavezno napravite pauzu - izađite iz vode ili se odmorite u plićaku
- Znajte kada i kako da pozovete u pomoć. Ukoliko se nađete u nevolji - trudite se da ostanete smireni, okrenite se na leđa i plutajte, podignite ruku i signalizirajte spasiocima da sa vama nešto nije u redu
Kupanje u rekama, jezerima i moru zahteva dodatni oprez jer mutna voda, neravno dno, iznenadne dubine i vodene struje mogu predstavljati ozbiljnu opasnost. Prilikom ronjenja uvek se pridržavajte osnovnih pravila bezbednosti i ne ronite sami, a ako niste sigurni plivač, pohađajte školu plivanja kako biste stekli neophodne veštine za bezbedan boravak u vodi.
Pomoći drugima
- Ukoliko obratite pažnju na svoje okruženje dok ste pored vode, možete sprečiti utapanje ili spasiti život osobi koja se utapa
- Obratite pažnju na decu ili loše plivače kada su u vodi ili u blizini vode. Ukoliko se nalazite u grupi ljudi, podelite odgovornost i smenjujte se u nadgledanju. Uverite se da uvek neko posmatra one koji plivaju
- Naučite da prepoznate znake da se neko utapa ili pliva sa poteškoćama
Naučite kako bezbedno da pomognete osobi koja se utapa - ako mislite da biste jednostavno trebalo da uskočite u vodu i uhvatite je, razmislite ponovo
Kako izgleda osoba koja se utapa
Osobe koje su u panici često znaju da nekontrolisano mašu rukama i viču, njih treba umiriti i pomoći im, ali nemojte očekivati da neko ko se zaista utapa pravi buku i prska oko sebe - u velikom broju slučajeva to se neće dogoditi.
Važno je prepoznati znake utapanja. Instinktivni odgovor na utapanje je ono što rade svi pojedinci kada se utapaju, i on je uglavnom veoma tih.
• U gotovo svim slučajevima utapanja, žrtva nije u mogućnosti da pozove pomoć, zato što naša fiziologija zahteva disanje da bi se dogodio govor. Takođe, osoba koja se utapa često ne može da pozove pomoć jer joj se usta nalaze čas iznad čas ispod površine vode, dok se bore da se održe na površini. Svaki put kad ispliva na površinu, brzo udahne i izdahne pre nego što ponovo potone, shodno tome uglavnom nema ni vremena ni energije za vikanje u pomoć.
• Kada se neko utapa, on instinktivno širi ruke i potiskuje ih na dole u vodu, kako bi podigao telo i usta gore i izašao iz vode da bi disao. Mahanje i zapljuskivanje okoline nije opcija kada osoba troši svu energiju koja joj je potrebna da preživi.
• Kada smo u opasnosti, aktivira se naša automatska reakcija preživljavanja. Racionalno razmišljanje i dobrovoljni pokreti se ne dešavaju. Događaju se brze, automatske akcije da se na sigurno dođe do bezbednosti. Osobe koje se utapaju u panici često pokušavaju da se popnu na onoga ko pokušava da im pomogne i potapaju ga pod vodu. Možda neće moći da posegnu i zgrabe spasilačku opremu koja im je bačena, niti će moći da krenu ka spasiocu.
Ostali znaci utapanja na koje treba da obratite pažnju su:
- Glava nisko u vodi, usta na vodenoj liniji
- Glava nagnuta unazad sa otvorenim ustima u blizini vodene površine
- Nemogućnost fokusiranja pogleda, oči izgledaju staklasto i prazno ili su zatvorene
- Uspravan stav u vodi bez mahanja nogama
- Zadihanost
- Pokušaj plivanja, ali bez napretka ili kretanja u određenom pravcu
- Pokušaji okretanja na leđa
- Osoba deluje kao da se penje nevidljivim merdevinama, piše Gradski zavod za jevno zdravlje Beograd.