Upis u srednje škole je završen, a nakon sumiranja rezultata najveće interesovanje bilo je za gimnazije, dok su srednje stručne škole, koje obrazuju kadrove koji su deficitarni na tržištu rada, ostale poluprazne.
Plate i do 2.000 evra, a gotovo da nema kandidata
Građevinarstvo je danas jedna od najstabilnijih grana privrede. U toj oblasti beleži se stalni rast, otvaraju nova gradilište, plate za zidara, tesara, armirača... idu i do 2.000 evra. Međutim, građevinske škole ostale su poluprazne i nisu mogle da formiraju odeljenja na mnogim smerovima zbog nedovoljnog interesovanja učenika.
U Građevinskoj školi na Zvezdari na smeru Operater osnovnih građevinskih radova, što podrazumeva zidara, tesara, armirača, prijavilo se samo četvoro kandidata. Za dekoratera zidnih površina (molera) prijavilo se njih osam. U Tehničkoj školi "Drvo Art" na smeru za stolara prijavilo se pet kandidata. To je bilo nedovoljno da se formiraju odeljenja.
I u drugim stručnim školama je slična situacija. U Tehničkoj školi za dizajn kože u Beogradu na smeru obućar prijavilo se samo šest kandidata. Poluprazne su i poljoprivredne škole. Poljoprivredno-hemijska škola u Obrenovcu nije upisala nijednog učenika na obrazovni profil mesar. U srednjoj školi u Krnjači u Beogradu prijavila su se samo četiri učenika, dok je u Hemijsko-prehrambenoj školi taj smer odabralo 13 đaka.
Predsednik Foruma srednjih stručnih škola Milorad Antić za RT Balkan kaže da su to traženi zanati na tržištu rada, da je i zarada dobra, ali da đaci zaobilaze škole koje školuju te kadrove.
"Jedan zidar, armirač ili tesar danas zaradi po 100 evra dnevno. Poznajem ljude koji kao moleri zarade mesečno i po 3.000- 4.000 evra kada je sezona. Nešto mora da se uradi, da se ta slika promeni", kaže Antić.
Smatra da direktori škola moraju biti aktivniji, moraju da idu po osnovnim školama, sajmovima obrazovanja da predstavljaju svoje srednje škole i kakve su mogućnosti na tržištu rada.
"I Ministarstvo prosvete mora da uradi akcioni plan, da se obrazovanje prilagodi tržištu rada", dodao je on.
Očekuje da će naredna upisna godina biti povoljnija za srednje stručne škole jer je Ministarstvo prosvete najavilo podizanje upisnog praga. Gimnazije će moći da upišu učenici koji imaju više od 70 bodova po osnovu uspeha iz osnovne škole i ostvarenih rezultata na završnom ispitu. Svi koji imaju manje od 70 bodova moraće da upišu srednje stručne škole. Sada je taj prag 50 bodova.
Inače, država već nekoliko godina unazad pokušava da motiviše učenike da upišu zanate koji su deficitarni na tržištu rada. Đaci koji upišu te smerove, po dualnom modelu, mesečno dobijaju po 5.000 dinara. Međutim, ni to nije bila dovoljno da se motivišu mladi.
"Taj iznos mora da se poveća. Mora da se obezbedi minimum 20.000 dinara. Osim toga, moraju još neke pogodnosti da se daju za one koji upisuju zanate", istakao je Antić.
Na listi deficitarnih zanimanja ove godine se našlo 36 zanima: autoelektričar, bravar-zavarivač, vozač motornih vozila, galanterista kože, građevinski tehničar, dekorater zidnih površina, električar, izrađivač hemijskih proizvoda, industrijski mehaničar, instalater vodovoda, grejanja i klima uređaja, kuvar, konobar, mesar, mehaničar motornih vozila, mehaničar tekstilnih mašina, modni krojač, monter telekomunikacionih mreža.
Zatim, obućar, operater za izradu nameštaja, operater mašinske obrade rezanjem, operater osnovnih građevinskih radova, operater u prehrambenoj industriji, pekar, polagač obloga, poslastičar, rukovalac građevinskom mehanizacijom, stolar, tapetar- dekorater, trgovac, tehničar vitikulture i enologije, tehničar za izradu i održavanje alata, tehničar za metalurške tehnologije, tehničar za informacione tehnologije, tehničar za upravljanje otpadom, tehničar mehatronike, tehničar modelar odeće.