Svečani portreti ruskih careva prikazuju ih sa krunom, žezlom i ordenjem, kao moćne i nepogrešive vladare. Međutim, kroz istoriju su mnogi od njih dobili nadimke koji nisu samo nastali u dvorskim krugovima, već među narodom, savremenicima ili istoričarima. Upravo su ti nadimci ostali najupečatljiviji simboli njihovih vladavina.
Ivan IV Grozni
Ivan IV, prvi ruski vladar koji je poneo titulu cara, u istoriju je ušao kao Grozni. Iako se danas ovaj nadimak najčešće povezuje sa surovošću, u staroruskom jeziku reč "grozni" označavala je nekoga ko uliva strahopoštovanje i čija je moć neosporna.
Savremenici su, međutim, opisivali njegov nepredvidiv temperament. Napadi besa smenjivali su se sa periodima dubokog pokajanja i molitve. Knez Danilo Buhovski zabeležio je da se car u naletima gneva "peni kao konj i ponaša kao da je poludeo", što je dodatno učvrstilo njegovu reputaciju surovog vladara.
Aleksej Mihajlovič - Najtiši
Drugi car iz dinastije Romanov, Aleksej Mihajlovič, dobio je nadimak Najtiši, a istoričari i danas raspravljaju o njegovom poreklu.
Prema jednom tumačenju, naziv je trebalo da istakne mirniju vladavinu u odnosu na burne godine Ivana Groznog. Druga teorija kaže da je nadimak nastao prevodom latinske reči clementissimus, što znači "najmilosrdniji", kojom su evropski diplomati oslovljavali vladare. Ironija je u tome što su upravo tokom njegove vladavine izbili raskol u Ruskoj pravoslavnoj crkvi, ustanak Stepana Razina i više velikih ratova, pa njegovo doba teško da se može nazvati mirnim.
Petar I Veliki
Nadimak Veliki najčešće se povezuje sa Petrom I zbog njegovih reformi, izgradnje Sankt Peterburga, stvaranja moderne flote i pobede nad Švedskom u Velikom severnom ratu.
Ipak, postoji i zanimljiva teorija da je tokom života taj nadimak delom proizašao i iz njegovog neobičnog izgleda - Petar je bio visok oko dva metra, što je u to vreme bilo izuzetno retko. Bez obzira na to kako je nadimak nastao, sigurno je da su njegove reforme trajno promenile Rusiju i približile je evropskim državama.
Katarina II Velika
Katarina II takođe je imala nadimak Velika, ali zbog političkih dostignuća. Nemačka princeza koja je postala ruska carica vladala je 34 godine, proširila granice carstva, sprovela brojne reforme i podsticala razvoj obrazovanja i kulture. Upravo su njeni postupci, a ne poreklo, učvrstili ovaj nadimak.
Aleksandar I Blagosloveni
Aleksandar I ostao je upamćen kao Blagosloveni, pre svega zbog pobede nad Napoleonom 1812. godine. Posle tog rata Evropa ga je slavila kao oslobodioca kontinenta.
Tokom vladavine otvorio je nove univerzitete, pokušao da ublaži položaj kmetova i ojačao međunarodni ugled Rusije. Ipak, istoričari navode da je privatno bio povučen i opterećen osećajem krivice zbog zavere koja je dovela do ubistva njegovog oca, cara Pavla I.
Nikolaj I - Palkin
Za razliku od svečanih nadimaka svojih prethodnika, Nikolaj I dobio je mnogo mračniji - Palkin. Ovaj naziv popularizovao je Lav Tolstoj u pripoveci "Nikolaj Palkin", aludirajući na surove telesne kazne koje su bile uobičajene u ruskoj vojsci tokom njegove vladavine.
To je pogrdni naziv izveden od ruske reči "palka" (palica, štap). Doslovno bi značio nešto poput "onaj koji vlada štapom", "car štapa". Vojnici koji su prekršili disciplinu često su kažnjavani prolaskom kroz dva reda postrojeih vojnika, gde ih je svaki vojnik udarao štapom. Mnogi takvu kaznu nisu preživeli.
Aleksandar II Oslobodilac
Aleksandar II ostao je poznat kao Oslobodilac jer je 1861. godine ukinuo kmetstvo.
Tom reformom više od 20 miliona seljaka steklo je ličnu slobodu. Iako zakon nije rešio sve probleme (mnogi su dobili malo zemlje i bili opterećeni visokim otkupnim obavezama) reč je o jednoj od najznačajnijih društvenih promena u istoriji Rusije.
Aleksandar III Mirotvorac
Aleksandar III nosio je nadimak Mirotvorac, jer tokom njegove trinaestogodišnje vladavine Rusija nije učestvovala ni u jednom velikom ratu. To je predstavljalo pravu retkost za državu čiju su istoriju vekovima obeležavali neprestani vojni sukobi.
Iako je važio za čvrstog i odlučnog vladara, smatrao je da rat treba da bude poslednje sredstvo. Njemu se pripisuje i čuvena izreka da Rusija ima samo dva saveznika - svoju vojsku i mornaricu.
Nikolaj II Krvavi
Poslednji ruski car, Nikolaj II, dobio je nadimak Krvavi još za života. Njegova vladavina počela je tragedijom na Hodinskom polju 1896. godine, kada je tokom proslave krunisanja u stampedu stradalo više od 1.300 ljudi.
Nekoliko godina kasnije usledila je Krvava nedelja 1905. godine, kada je vojska otvorila vatru na mirne demonstrante ispred Zimskog dvorca. Iako car tog dana nije bio u Sankt Peterburgu, javnost je odgovornost pripisala njegovoj vlasti.
Njegova vladavina okončana je posle Oktobarske revolucije, kada su on i članovi njegove porodice 1918. godine pogubljeni u Jekaterinburgu, čime je okončana više od tri veka duga vladavina dinastije Romanov.