Istraživanje otkrilo veliki jaz: Muškarci i žene drugačije percipiraju ravnopravnost u Srbiji

Da muškarci i žene istu stvarnost često doživljavaju na potpuno različit način, pokazuje najnovije istraživanje. Naime, šest od deset muškaraca smatra da je rodna ravnopravnost u Srbiji već dostignuta, dok se sa tim slaže samo 40 odsto žena.

Muškarci u 60 odsto slučajeva smatraju da je rodna ravnopravnost u Srbiji dostignuta, dok to isto smatra samo 40 odsto žena, pokazuju rezultati istraživanja Poverenika za zaštitu ravnopravnosti o percepciji muškaraca o rodnoj ravnopravnosti u Srbiji predstavljenog u Gradskoj kući u Nišu.

Muškarci i žene različito doživljavaju rodnu ravnopravnost

Postoji jaz u percepciji muškaraca i žena o rodnoj ravnopravnosti, i da muškarci najčešće ravnopravnost posmatraju kroz zakonodavni okvir, rekla je pomoćnica poverenika za zaštitu ravnopravnosti Jelena Kotević.

"Najčešće iz razloga što muškarci, kada govorimo o rodnoj ravnopravnosti, najčešće posmatraju zakonodavni okvir, koji uistinu jeste takav da ne pravi razliku između muškaraca i žena ni u jednom segmentu", kazala je.

Žene ravnopravnost procenjuju kroz svakodnevno iskustvo

Međutim, žene kada govore o ravnopravnosti najčešće posmatraju ono što se u praksi dešava, i uzimaju u izbor neplaćeni rad, stereotipe o sposobnostima žena da obavljaju određene poslove, diskriminaciju i govor mržnje sa kojima se suočavaju žene u politici, kao i neravnopravnost u oblastima porodice i roditeljstva.

"Postoji veliki procenat muškaraca koji smatra da je uloga oca u odgajanju deteta veoma značajna, ali kada istraživanje i pitanje spustimo na neki dubinski nivo, dođemo do rezultata koji je poražavajući, a to je da je jako malo muškaraca spremno da odsustvuje sa posla radi nege deteta, iako zakon to dozvoljava", navela je.

Istraživanje otkriva da su rodni stereotipi i dalje prisutni

Rezultati istraživanja, kako je rekla, govore da je u društvu još uvek zastupljeni stereotipi i predrasude, kao i tradicionalna podela rodnih uloga.

"Aktivnosti poverenika u narednom periodu, zahvaljujući rezultatima ovog istraživanja, biće usmerene na veće uključivanje muškaraca u kreiranje politika i uopšte u diskusiju na temu rodne ravnopravnosti, jer su nedovoljno uključeni i to je jedan od razloga zbog kojeg postoji nerazumevanje", naglasila je Kotević.

Nastaviće se sa nizom radionica na temu rodne ravnopravnosti namenjenih učenicima viših razreda osnovnih i srednjih škola, posebno dečacima, kako bi mladima ukazalo na važnost rodne ravnopravnosti za napredak čitavog društva, dodala je. 

Istraživanje pokazuje da muškarci i žene imaju različita očekivanja, posebno u oblasti rada, navodi saradnik na projektu Marko Milanović.

"Ono što ovo istraživanje ukazuje, u stvari, jeste da kad govorimo o rodnoj ravnopravnosti, i dalje postoje različite percepcije između muškaraca i žena. I možda je jedan od glavnih nalaza istraživanja da, u stvari, istu stvarnost različito posmatramo", naveo je Milanović.

Porodične uloge i neplaćeni rad i dalje kao velika razlika

Od muškaraca i žena očekuje se da na isti način rade i zarađuju, međutim 65 odsto muškaraca smatra da ženi prioritet treba da bude porodica, istakao je Milanović.

Kada je reč o neplaćenom radu, međutim, podaci Republičkog zavoda za statistiku, kako navodi, govore da muškarci dvostruko manje rade u kući nego žene, dok je tri četrvrtine muškaraca ispitanih u istraživnju reklo da prepoznaje da žene više rade u kući, ali da sebe vidi kao "pomagača", a ne nekoga ko bi mogao da preuzme žensku ulogu u domaćinstvu.

Zabrinjavajući stavovi o finansijskoj kontroli nad ženama

"To je nešto što ženama stvara dodatno opterećenje i dodatne prepreke, u u učešću na tržištu rada. Isto tako, kad govorimo o nasilju i kontroli, ono što je kod nas jedan zanimljiv podatak, i za nas je bio iznenađujući: čak 45 odsto muškaraca smatra da je finansijska kontrola nad ženom u nekoj situaciji opravdana", upozorio je Milanović.

Dodao je da 50 odsto ispitanih muškaraca smatra da finansijska kontrola nad ženom ni u jednoj situaciji nije opravdana, ali da je broj onih sa drugačijim stavom ipak značajan.