Novi talas ekstremnih vrućina mogao bi u poslednjim danima jula i početkom avgusta da zahvati veliki deo Evrope, uz mogućnost obaranja temperaturnih rekorda u pojedinim oblastima. Najviše temperature najpre se očekuju na zapadu i jugozapadu kontinenta, nakon čega bi se vrućina proširila ka centralnoj Evropi, Mediteranu i Balkanu.
Prema meteorološkim prognozama, toplotni talas biće posledica takozvanog "Omega bloka" i toplotne kupole koja će se formirati iznad zapadne i centralne Evrope i Mediterana. Istovremeno će se topla vazdušna masa iz severne Afrike širiti ka kontinentu i u brojnim oblastima doneti temperature više od 40 stepeni.
Meteorološki modeli ukazuju i na veoma visoke temperature u višim slojevima atmosfere, što bi moglo da doprinese još jednom intenzivnom toplotnom talasu tokom leta 2026. godine.
Do 46 stepeni u Španiji i Portugalu
Najizraženiji uticaj toplotnog talasa najpre se očekuje na Iberijskom poluostrvu i u Francuskoj, gde bi krajem jula i početkom avgusta temperatura mogla da dostigne oko 45 stepeni.
U zapadnim i centralnim delovima Francuske prognozira se od 40 do 43 stepena, dok bi u ostalim delovima zemlje najviše dnevne temperature mogle da budu između 34 i 39 stepeni.
U Španiji i Portugalu očekuju se još više vrednosti. U najtoplijim nizijama temperatura bi, naročito krajem nedelje, mogla da dostigne od 42 do čak 46 stepeni.
Najsnažniji deo toplotnog talasa trebalo bi sredinom nedelje da se zadrži nad zapadnom i centralnom Evropom, a potom da se pomeri ka jugoistoku. Kako se toplotna kupola bude širila ka istoku, ekstremne vrućine zahvatiće Nemačku, zemlje Beneluksa, Italiju, Mađarsku i veliki deo severnog Balkana.
Visoke temperature proširiće se i na Poljsku, Češku, Ukrajinu, Moldaviju i zapadne delove Rusije, dok se na severozapadu Evrope očekuje nešto blaže vreme zbog uticaja morskih vazdušnih masa.
Balkan i Mediteran pred najjačim vrućinama sezone
Italija, Balkan i Mediteran mogli bi da se suoče sa najsnažnijim toplotnim talasom ove sezone, uz temperature od 40 do 43 stepena tokom više dana.
Dugotrajno zadržavanje vrele vazdušne mase znači i da noći u pojedinim oblastima neće donositi značajnije osveženje. Temperatura bi i tokom noći ponegde mogla da ostane između 25 i 29 stepeni, što otežava organizmu da se oporavi od dnevne vrućine. Višednevne temperature od 35 do više od 40 stepeni mogle bi dodatno da pogoršaju postojeću sušu i povećaju toplotni stres kod ljudi i useva.
Ekstremne vrućine poseban rizik predstavljaju za starije osobe, decu, hronične bolesnike i ljude koji rade na otvorenom. Toplotni talasi povezani su sa većim rizikom od dehidracije i toplotnog udara, kao i srčanih i respiratornih problema.
Vrućina povećava i opasnost od požara
Suva i veoma topla vazdušna masa povećaće opasnost od šumskih požara, posebno u južnoj Francuskoj i Španiji, gde su već zabeleženi veliki požari, prenosi "Tanjug".
Meteorolozi upozoravaju da bi se uslovi pogodni za izbijanje i širenje požara mogli proširiti i na centralnu Evropu. Relativna vlažnost vazduha u pojedinim oblastima mogla bi da padne ispod 20 odsto, što stvara veoma povoljne uslove za brzo širenje vatre.
Šta se očekuje u Srbiji
Kada je reč o Srbiji, mesečna prognoza Republičkog hidrometeorološkog zavoda pokazuje da će avgust biti topliji od proseka, sa čestim i dugotrajnim periodima tropskih temperatura i pretežno suvim vremenom.
Temperatura vazduha tokom avgusta trebalo bi da bude do dva stepena iznad višegodišnjeg proseka. Očekuje se između 15 i 25 tropskih dana, pa bi veliki deo poslednjeg letnjeg meseca mogao da protekne uz maksimalne temperature od najmanje 30 stepeni.
Srednja avgustovska temperatura u nižim predelima Srbije kretaće se od 22 do 26 stepeni, dok se u brdsko-planinskim krajevima očekuje od 15 do 20 stepeni. Srednje maksimalne temperature biće od 30 do 32 stepena u nižim predelima i od 19 do 25 stepeni u planinskim oblastima. Srednje minimalne temperature kretaće se od 14 do 20 stepeni u nižim predelima, odnosno od 10 do 15 stepeni u planinskim krajevima.
Padavine će biti relativno retke. Kiša se u većem delu Srbije prognozira tokom sedam do devet dana, dok bi u brdsko-planinskim predelima mogla da pada do 11 dana.