Nove mRNK vakcine protiv HIV-a, majmunskih boginja i krpeljnog encefalitisa razvijaju se u Rusiji, a naučnici trenutno proučavaju njihovu sposobnost da izazovu imuni odgovor kod laboratorijskih životinja. Iza istraživanja stoje naučnici Državnog virusološkog centra "Vektor", koji proučavaju sposobnost potencijalnih vakcina da podstaknu imuni odgovor organizma.
"MRNK vakcine protiv infekcija kao što su majmunske boginje, HIV-1/SIDA i krpeljni encefalitis trenutno prolaze kroz studije imunogenosti na laboratorijskim životinjama", rekla je vodeći istraživač centra Larisa Karpenko na konferenciji "Inženjerska biologija i biofarmaceutski proizvodi".
Prema rečima naučnika, mRNK vakcina protiv HIV-a kodira takozvani Env trimer - proteinski kompleks koji se nalazi na površini virusne čestice. Stručnjaci centra takođe rade na stvaranju terapeutskih mRNK koje podstiču proizvodnju antitela protiv širokog spektra izolata HIV-a.
Kako funkcionišu mRNK vakcine
Za razliku od nekih tradicionalnih vakcina, koje organizmu predstavljaju oslabljeni ili inaktivirani patogen ili njegove delove, mRNK vakcine koriste molekul informacione RNK koji ćelijama prenosi uputstvo za stvaranje određenog proteina povezanog sa patogenom, prenosi TASS.
Ćelije na osnovu tog uputstva privremeno proizvode ciljni protein, koji imuni sistem prepoznaje kao stran. Na taj način organizam može da razvije imuni odgovor i "nauči" da prepozna određenu metu bez izlaganja samom uzročniku bolesti.
Ova tehnologija postala je široko poznata zahvaljujući vakcinama protiv kovida 19, ali njen potencijal nije ograničen na koronavirus. MRNK platforme istražuju se kao sredstvo za borbu protiv različitih virusnih i drugih oboljenja, a jedna od njihovih važnih prednosti jeste mogućnost relativno brzog dizajniranja i prilagođavanja u poređenju sa pojedinim tradicionalnim pristupima razvoju vakcina.
Ipak, testiranje na laboratorijskim životinjama ukazuju da se vakcina još nalazi u pretkliničkoj fazi. Ispitivanje imunogenosti treba da pokaže da li dolazi željeni imuni odgovor, nakon čega su potrebna dalja istraživanja bezbednosti i efikasnosti pre eventualne primene kod ljudi.
Od zaraznih bolesti do anemije i raka
Naučnici "Vektora" ispituju i mogućnost primene mRNK tehnologije i u razvoju lekova za nasledne ili stečene bolesti kod kojih je narušena sinteza određenih proteina u ćelijama.
Jedna od oblasti na kojoj trenutno rade jeste lečenje anemije. Ideja takvih terapijskih pristupa je da se iskoristi sposobnost mRNK da ćelijama prenese privremeno uputstvo za proizvodnju određenog proteina, što bi ovu tehnologiju moglo da učini korisnom i u lečenju različitih bolesti, a ne samo u razvoju vakcina.
Paralelno sa tim, "Vektor" sarađuje sa stručnjacima Tomskog nacionalnog medicinskog istraživačkog centra na razvoju lekova za lečenje onkoloških oboljenja.
Među njima su personalizovane mRNK vakcine protiv raka zasnovane na neoantigenima - specifičnim molekularnim obeležjima koja nastaju usled mutacija u tumorskim ćelijama i mogu da ih razlikuju od zdravih ćelija organizma.
Kod ovog pristupa cilj nije sprečavanje infekcije, kao kod klasičnih vakcina, već usmeravanje imunog sistema na karakteristike konkretnog tumora. Zbog toga se takve vakcine razvijaju kao oblik personalizovane terapije, prilagođene molekularnim osobinama tumora pojedinačnog pacijenta.