Mladi u Evropi u sve lošijoj fizičkoj kondiciji, govori studija

Sve slabija fizička spremnost dece i tinejdžera postaje jedan od najvećih izazova za javno zdravlje, a stručnjaci pozivaju na hitne mere kako bi se ovaj negativan trend preokrenuo.

Fizička kondicija adolescenata i dece u Evropi je na najnižem nivou u poslednjih 60 godina, što može da ima ozbiljne posledice po njihovo zdravlje, pokazala je najnovija studija. Mladi ne dostižu potreban nivo kondicije u pogledu snage, fleksibilnosti i telesnog sastava, navedeno je, a piše Juronjuz.

Pad fizičke spremnosti traje decenijama

Otkriveno je da je od 1990. godine do danas došlo do pada fizičke spremnosti dece povezane sa zdravljem. Naučnici su primetili i konzistentno, linearno pogoršanje, koje se ogleda u povećanju telesne masti, trend koji se često potcenjuje kada se koristi samo indeks telesne mase (BMI).

Fleksibilnost najviše opada, kardiorespiratorna kondicija se stabilizuje

Ističu i da je najgori trend bio u fleksibilnosti, koja pokazuje kontinuirani pad koji se ubrzao od 2000. godine. Što se tiče kardiorespiratorne kondicije - sposobnosti srca, pluća i krvnih sudova da efikasno dostavljaju kiseonik radnim mišićima tokom produžene fizičke aktivnosti - autori su primetili da, nakon dugotrajnog pada, najnoviji podaci ukazuju na to da se trend možda stabilizovao između 2015. i 2023. godine.

Pokazalo se i da se nazire kriza gojaznosti kod dece i da se očekuje da će broj slučajeva do 2040. godine dostići 228 miliona, ali da su nivoi i dalje ispod onih zabeleženih u prethodnim decenijama.

"Ovi nalazi pojačavaju potrebu za pojačavanjem napora u promociji fizičke aktivnosti putem javnih institucija", saopštili su istraživači.

Gojaznost kod dece postaje sve veći problem

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučuje da se deca i adolescenti svakodnevno imaju najmanje 60 minuta umerene do intenzivne telesne aktivnosti, uključujući aktivnosti za jačanje mišića i kostiju najmanje tri puta nedeljno.

Kako je navela SZO fizička neaktivnost uzrokuje oko šest odsto koronarne bolesti srca, sedam odsto dijabetesa tipa 2, 10 odsto raka dojke i 10 odsto raka debelog creva.

Pored toga, fizičkoj neaktivnosti pripisuju se prevremena smrt (9 odsto slučajeva), smrtnost od svih uzroka (7,2 odsto) i smrt od kardiovaskularnih bolesti (7,6 odsto).

Istraživanje otkrilo pad snage gornjeg i donjeg dela tela

U studiji, u kojoj je učestvovalo 417.362 mladih starosti od 6 do 16 godina iz 20 evropskih zemalja, u periodu od 1965. do 2023. godine, navodi se da je snaga gornjeg dela tela generalno opala od sedamdesetih, s kratkim periodom stabilnosti između 1980. i 2000. godine pre ponovnog pada, a da se snaga donjeg dela tela, merena testovima skakanja, povećavala do osamdesetih godina, ali se od tada stalno smanjuje.