Iako mnoga deca vole da se igraju napolju tokom leta, visoke temperature po njih mogu imati ozbiljne posledice.
"Deca su tokom ekstremno visokih temperatura izložena većem riziku od odraslih, jer brže dehidriraju i lakše mogu da dožive toplotni udar", upozorava kardiolog i specijalista sportske medicine dr Goran Vukomanović iz Univerzitetske dečje klinike u Tiršovoj.
Kao najvažniju meru zaštite izdvaja jednostavnu naviku - a to je redovan unos tečnosti.
"To deluje trivijalno i banalno, ali je u stvari suština. Deca piju tek kada osete žeđ, a kada se javi osećaj žeđi već je kasno. Zato ih treba naučiti da piju vodu i onda kada nisu žedna," rekao je stručnjak za RTS.
Zato roditeljima savetuje da najmlađoj deci tokom celog dana nude vodu, uz redovne, ali lagane obroke.
Posebnu pažnju, dodaje, treba obratiti na decu koja vreme provode na bazenima ili na moru, jer boravak u vodi stvara osećaj rashlađenosti (koji može da "prevari") i potiskuje osećaj žeđi.
Zato u takvim okolnostima unos vode treba da bude veći. Deci školskog uzrasta, ukoliko nisu fizički aktivna, potrebno je najmanje dva litra tečnosti dnevno, dok se sa svakim dodatnim naporom povećava i potreba organizma za hidratacijom.
Nedovoljan unos tečnosti, uz pojačano znojenje, može dodatno da optereti decu koja su sklona nižem krvnom pritisku, posebno ako je to stanje nasledno u porodici.
"Vrtoglavica, malaksalost i nedostatak energije često su posledica niskog krvnog pritiska, koji nije bolest već sklonost, ali ga nedostatak tečnosti i velike vrućine dodatno pogoršavaju," rekao je kardiolog.
Kada je reč o ishrani, preporuka je da deca ne preskaču doručak i da tokom dana jedu lakšu hranu, sa što više svežeg voća - a prerađene namirnice, poput viršli, grickalica i slične hrane, trebalo bi svesti na minimum.
Pored zaštite od vrućine, važno je i smanjiti izlaganje suncu. Ni boravak u hladovini, niti u vodi, ne štite u potpunosti od ultraljubičastog zračenja, zbog čega kreme sa visokim zaštitnim faktorom treba naneti pre izlaska na sunce i ponovo ih nanositi posle svakog kupanja i brisanja peškirom.
Simptomi kao znak upozorenja
Roditelji bi trebalo da obrate pažnju i na prve znake da je dete teško podnelo visoke temperature. Glavobolja, malaksalost, gubitak energije i povišena temperatura mogu biti upozorenje na toplotni udar, ali i na letnje infekcije, poput gastroenteritisa praćenog povraćanjem i prolivom, koje dodatno povećavaju rizik od dehidratacije.
Fizičke aktivnosti u najtoplijem delu dana treba izbegavati. Ako deca već vreme provode napolju, najbolje je da to bude u ranim jutarnjim ili večernjim časovima, po mogućstvu u prirodi i u hladu, dok intenzivne treninge i veće napore treba odložiti dok ne prođu ekstremne vrućine.
Za kraj je dr Vukomanović istakao tri najvažnije preporuke za roditelje i decu: "Budite u hladu, budite kod kuće kad god je to moguće, pravilno klimatizujte prostor i unosite što više tečnosti."