Kucanje po lubenici ne otkriva da li je zrela, kaže ruski stručnjak

Kucanje po lubenici ili stiskanje kore su mnogima i dalje omiljeni načini da procene da li je plod zreo. Ipak, stručnjaci tvrde da su neke od najrasprostranjenijih metoda zapravo mitovi, a da umesto njih postoje daleko pouzdaniji znaci na koje treba da obratite pažnju prilikom kupovine.

Izbor dobre lubenice mnogima nije lak zadatak, pa se kupci često oslanjaju na razne trikove koji se godinama prenose s generacije na generaciju. Najpoznatiji je kucanje po lubenici i osluškivanje zvuka. Kada kucanje zvuči "kako treba", za mnoge to znači da je plod sladak i sočan.

Međutim, pojedine od tih metoda nemaju nikakvo uporište, smatra zamenica direktora ruske organizacije za kontrolu kvaliteta "Roskačestvo" Elena Saratčeva.

Prema njenim rečima, kucanje po lubenici ne može pouzdano da pokaže da li je ona zrela.

"Svi ljudi različito čuju, a ista osoba zvuk može drugačije da doživi u različitim životnim dobima. Zbog toga je procenjivanje zrelosti lubenice na osnovu zvuka potpuno nepouzdano," objasnila je na novinarskoj konferenciji.

Pored kucanja, savetuje da se izbegava i stiskanje lubenice kako bi se čulo karakteristično krckanje.

Kako navodi, takva "metoda" može oštetiti unutrašnju strukturu ploda. Kada unutrašnja vlakna puknu, sok počinje da curi, što utiče na kvalitet i svežinu lubenice, pa kupac na kraju dobija plod koji nije u najboljem stanju, prenosi "RIA Novosti".

Kako zapravo da odaberete dobru lubenicu

Stručnjak preporučuje da se pažnja usmeri na izgled kore. Jedan od pokazatelja zrelosti je mat, a ne sjajna površina, kao i jasno izražene pruge.

Važan pokazatelj je i takozvana "zemljana fleka" - mesto na kom je lubenica ležala na zemlji tokom sazrevanja. Što je ta mrlja svetlija i izraženija, veća je verovatnoća da je plod dostigao zrelost pre branja.

Kada odaberete lubenicu, važno je i kako ćete je čuvati. Najbolje je da stoji na tamnijem i prohladnom mestu, a ako je moguće, bez direktnog oslanjanja na tvrdu podlogu, na primer u mreži koja visi. Na taj način može duže da zadrži svežinu.

Ako se ipak čuva u frižideru, preporučuje se da se ne seče cela odjednom, već samo onoliko koliko će se odmah pojesti, kako bi ostatak duže ostao svež.

Iako je lubenica bogata vitaminima, mineralima i antioksidansima, sa njenom konzumacijom ne bi trebalo preterivati. Lekari savetuju da se dnevno ne pojede više od oko 500 grama, jer veće količine, zbog izraženog diuretičkog dejstva i većeg unosa šećera, mogu predstavljati opterećenje za organizam, posebno kod osoba sa dijabetesom.

Ipak, postoji vrlo važan razlog zašto je baš lubenica mnogima omiljeno letnje voće. Ona pomaže u održavanju vodenog balansa, doprinosi radu sistema za varenje, podržava zdravlje srca i krvnih sudova. Tokom letnjih vrućina ona može biti dobra zamena za zaslađene napitke i jedan od načina da se organizam dodatno hidrira.