Više časova za nauku na fakultetima, dekani: Otvorena vrata za međunarodne projekte

Vraćanjem većeg broja časova za naučnoistraživački rad, profesorima na fakultetima ponovo je omogućeno učešće u međunarodnim projektima. Dekani kažu da je time otklonjena mera koja je skoro godinu i po dana kočila naučni rad i onemogućavala učešće u brojnim međunarodnim programima

Na fakultetima u Srbiji nauka je ponovo dobila više časova. Radna nedelja profesora opet podrazumeva 20 časova nastave sa studentima i 20 časova naučnoistraživakog rada. A poslednjih skoro godinu i po dana nije bilo tako, za nauku je bilo rezervisano svega pet časova i 35 časova za nastave sa studentima.

Zbog studentskih blokada fakulteta država je u martu prošle godine odlučila da promeni obračun zarada predavačima, tako da je sa 87,5 odsto zarade vrednovana nastava, dok su za naučnoistraživački rad dobijali 12,5 odsto od plate.

Nedavno je 18 dekana sa Univerziteta u Beogradu poslalo dopis Vladi Srbije, Ministarstvu prosvete, Ministarstvu nauke sa zahtev da se izmeni Uredba, jer ne mogu da apliciraju za međunarodne projekte. Vlada Srbije je 30. jula donela odluku da se stavi van snage Uredba i da se broj časova nastave i naučnoistraživačkog rada na fakultetima vrate na staro – po 20 časova u nedelji.

Dekan Hemijskog fakulteta prof. Goran Roglić kaže da fakulteti skoro godinu i po dana ne mogu da apliciraju za međunarodne projekte.

"Svesti naučni rad na univerzitu na 12 odsto je bilo potpuno besmisleno. Za apliciranje na nučne projekte minimum je da budete 30 odsto angažovani na naučnom radu. Za neke od poziva se traži čak i 50 odsto", rekao je Roglić za RT Balkan.

Pozicioniranje univerziteta u Srbiji na prestižnim međunarodnim listama (poput Šangajske liste), zavisi od broja objavljenih naučnih radova i citiranosti. Manje međunarodnih projekata, automatski znači manje i objavljenih radova u prestižnim časopisima. Roglić kaže da nije samo to problem.

"Fond za nauku još uvek nije objavio rezultate poziva koji je raspisan u februaru prošle godine. U prirodnim naukama teško je da se baviti naučnim radom ukoliko nemate stabilno finansiranje. Sredstva koja dobijamo od Ministarstva nauke nisu dovoljna za tako nešto", pojasnio je on.

I dekan Geografskog fakulteta prof. Velimir Šećerov saglasan je da ukidanje Uredbe i vraćanje na staro da nastava i naučnoistraživački rad budu zastupljeni sa po 50 odsto u radnoj nedelji, znači mnogo za akademsku zajednicu.

"Znači nam mnogo zbog međunarodnih projekata koji traže određeni procenat nauke u ukupnom zbiru koji se odnosi na celokupni rad institucije i pojedinca. Osim što je praktično značajno, značajno je i logički. Godinu i po dana fakulteti rade normalno i potpuno je besmisleno da ta Uredba i dalje važi, jer znamo zašto je doneta. Dugo smo tražili da se to promeni, sada je promenjeno", rekao je Šećerov za RT Balkan. 

Vlada Srbije je na sednici održanoj 30. jula stavila van snage izmenu Uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta, čime je raspodela radnog vremena nastavnog osoblja vraćena na rešenja koja su važila pre njihovog donošenja - 20 časova nastave i 20 časova naučnoistraživačkog rada.

Iz Ministarstva prosvete saopštili su da se ukidanje Uredbe izašlo u susret više puta iznetim zahtevima predstavnika akademske zajednice da se prethodne izmene uredbi iz 2025. godine stave van snage.

"Uredbe iz 2025. godine su donete kao privremena mera radi omogućavanja nadoknade nastave tokom školskih 2024/2025. i 2025/2026. godine, kada je zbog prekida nastave bilo neophodno povećati broj časova nastave", tvrde iz Ministarstva prosvete.

Zapravo, uredbe su donete tokom studentskih blokada fakulteta. Blokade su počele krajem novembra i u decembru 2024. godine. Do marta 2025. godine zaposlenima na fakultetima plate su isplaćivane u punom iznosu. Tada je  doneta uredba kojom se menja način obračuna zarada. Četrdesetočasovnu radna nedelja profesora na fakultetu koja je podrazumevala 20 časova nastave i isto toliko naučnoistraživačkog rada, zamenjena je u pet časova naučnoistraživačkog rada i 35 časova nastave.

Fakultetima koji su bili u blokadi, predavačima su umanjene zarade i primali su samo 12,5 odsto od plate, zapravo nadoknadu samo za naučnoistraživački rad.