Suša koja u Evropi traje nedeljama donela je brojne probleme u transportu, energetici, ali i vodosnabdevanju. U mnogim evropskim zemljama na snazi su restrikcije vode za piće. Najteža situacija je u Francuskoj gde je skoro 70 odsto zemlje pod ograničenjem u potrošnji vode zbog intenzivnih suša.
Slična situacija je i u Mađarskoj, ali i Sloveniji. U Srbiji je na snazi restrikcija vode za piće u Gornjem Milanovcu i Čačku.
Suša je dovela do izuzetno niskog vodostaja na vodozahvatu Ševelj, čime je smanjena isporuka vode za piće sa sistema Rzav. Uvedena je zabrana nenamenskog korišćenja vode iz gradskog vodovoda, odnosno zalivanja bašti, javnih površina i useva, pranja automobila i punjenja bazena.
Klima u Evropi počela je da liči na afričku, a snabdevanje vodom za piće, posebno tokom letnjih meseci, sve je teže i nameće se kao goruća tema u Parizu, ali i Berlinu, Beču, Budimpešti... U Evropi je već upaljena crvena lampica i svima je jasno da će pored energenata (gasa i nafte) "bitka" u budućnosti da se vodi i za pijaću vodu.
Često se mogu čuti i fatalističke prognoze da Evropa može ostati bez pijaće vode. Geolozi, hidrolozi, hemičari u Srbiji smatraju da to ipak ne može da se desi, ali da je očigledno da će to biti sve veći problem. Količina vode na planeti je konstantna i ne može da bude ni već, ni manja. Samo je pitanje raspodele te vode.
A kakav je situacija u Srbiji? Hidrolozi kažu da nema prostora za paniku, ali ima za zabrinutost jer voda za piće nije neograničen resurs, da je treba čuvati i štedeti.
Srbija je po "vodnom stresu" na 93 mestu od 170 zemalja sveta, što nije alarm za uzbunu, ali jeste za oprez. Vodni stres je situacija kada su vodni resursi pod ogromnim pritiskom, kada se troši više vode nego što se obnovi.
Što se tiče raspoloživosti po glavi stanovnika i tu Srbija zauzima "zlatnu sredinu". Što se tiče zemalja bivše Jugoslavije u boljem položaju i bogatije vodnim resursima su Slovenija, Hrvatska, BiH, ali i Crna Gora (Crna Gora je među najbogatijim zemljama što se tiče raspoloživosti vode prema glavi stanovnika). Od Srbije siromašnija vodnim resursima je Severna Makedonija.
U Srbiji se u vodosnabdevanju korisi 70 odsto podzemnih voda i 30 odsto površinskih - zahvatanje vode iz živog toka reke ili iz akumulacije veštačkih jezera. Problem je što se postojeća vodoizvorišta ne proširuju i ne otvaraju nova.
Prof. Branimir Jovančićević sa Hemijskog fakulteta u Beogradu za RT Balkan kaže da Srbija ima dovoljno dobrih izvorišta podzemnih voda, da će vode za piće i u budućnosti biti dovoljno ako se uradi Strategija.
"Najznačajnije izvorište podzemnih voda nalazi se u Jadarskoj oblasti, gde je pretila opasnost da se ono ugrozi otvaranjem rudnika jadarita. Za sada je ta opasnost otklonjena. Smatra se da je to najkvalitetnije ležište voda za proizvodnju vode za piće", naveo je Jovančićević.
Ukazao je da su podzemna izvorišta mnogo bolja za proizvodnju vode za piće od površinskih akumulacija.
"Podzemne vode su bolja sirovina od površinskih voda jer nisu toliko izložene antropogenim uticajima, odnosno zagađenjima. One su mikrobiološki mnogo ispravnije od površinskih voda. A nije isto kada imate lošu i dobru sirovinu. Kada imate dobru sirovinu onda je proces proizvodnje mnogo olakšan, brži, jeftiniji", naglasio je on.
Istraživanja su pokazala da je najveći rezervoar podzemnih voda u okolini Mačve i Jadra. Po ranijim analizama to je rezervoar prirodnih voda od 20 kubnih metara vode u sekundi. To je količina koju Srbija trenutno troši u vodosnabdevanju. Naravno, sve te analize morale bi se ponovo raditi.
"Ono što treba da obuhvati nova Strategija jeste da Zapadna i Jugozapadna Srbija dobijaju vodu iz akumulacija, kao što su Kokin Brod, Uvačko jezero, jer je to ogromna količina kvalitetne vode, a da Severozapadna Srbija, pa i Vojvodinu dobijaju vodu iz podzemnih voda iz Jadarske oblasti. Istočna Srbija nema problema, ima kvalitetnu vodu, ali je i tu bojazan da se izvorišta ne ugroze rudnicima koja se otvaraju", naglasio je Jovančićević.
Problem u Srbiji jeste baš to što se strategije iz različitih oblasti preklapaju, a pitanje je kome će država dati prioritet. Vodni resursi preklapaju se sa Strategijom o korišćenju mineralnih sirovina. U Jadru je najveće podzemno izvorište vode, ali i veliko ležište jadarita i u planu je bilo otvaranje rudnika.
U Srbiji više od dve decenije nijedno novo izvorište podzemnih voda nije otvoreno. Upućeni kažu da u novoj Strategiji baš to treba da bude fokus - otvaranje novih izvorišta podzemnih voda i proširivanje postojećih kapaciteta.
A podzemna izvorišta mogu da se pojačavaju, da se "prehranjuju" površinskim vodama.
" U periodima obilnih padavina, kada nailaze talasi koji plave ta voda može da se infiltrira u podzemlje i sačuva za onaj period kada nastupe suše. Tada nema intenziteta gubljenja vode. Oko 40.000 litara u sekundi vode može da se dobije veštačkim prehranjivanjem", rekao je hidrolog prof. Zoran Stevanović za N1.
Objasnio je i zašto je bolje koristiti podzemna izvorišta, gde god je moguće, a ne površinske akumulacije.
"Na površinskim vodama jedan santimetar vode vam ispari za 24 sata. To je na nivou oko 600 litara vode u sekundi. To su enormne količine", naglasio je on.
Infiltriranje površinskih voda u podzemne može da se radi na Surčinskom polju i Makiškom polju. Problem jeste što se ne vodi mnogo računa o tome, te na tim poljima danas niču građevinski objekti.