Srbija se trenutno suočava sa velikim brojem požara na otvorenom, a najozbiljnija situacija je u Deliblatskoj peščari, gde je vatrom zahvaćeno oko 2.000 hektara, i na planini Stolovi kod Kraljeva, gde je požar zahvatio oko 200 hektara.
Prema rečima ministra unutrašnjih poslova Ivice Dačića, ni na jednoj od ovih lokacija trenutno nema ugroženih naselja, kuća, domaćinstava ili infrastrukture. Ipak, teren na kojem se požari šire u velikoj meri otežava rad ekipama na terenu.
"Juče smo dali zvanično odobrenje da svi mogu da se vrate i da može da se saobraća do Šumarka. Znači da je bezbedno za boravak ljudi. Ekipe su neprekidno na terenu, postoje tri žarišta, danonoćno dežuraju. Od juče je usidren i vatrogasno-spasilački brod sa posadom, u cilju obezbeđenja vode za gašenje požara", rekao je Dačić za RTS.
Na gašenju požara u Deliblatskoj peščari angažovano je 296 pripadnika vatrogasno-spasilačkih jedinica, 73 vozila, četiri kvadova, 38 radnih mašina, bazen, brod i tri helikoptera.
Poseban problem predstavlja teren - Deliblatska peščara obuhvata 35.000 hektara, a Dačić je podsetio da je u poslednjih nekoliko decenija više puta bila izložena izuzetno velikim požarima. Najveći je zabeležen 2007. godine, kada je izgorelo 3.800 hektara.
Gašenje dodatno otežava vetar koji menja pravac.
"Pesak ne dozvoljava kretanje teških vozila, mašina, i svega. Napravljeni su proseci dužine 67 kilometara, da se omeži, da tu bude goli prostor kako vatra ne bi mogla da se proširi na ostali deo Deliblatske peščare. Ali, zbog vetra, često i ti proseci koji su široki po 50 metara, nisu dovoljni, jer vetar prebaci paljevinu na drugu stranu", rekao je Dačić.
Šume čine oko 30 odsto površine zahvaćene požarom, dok ostatak čine nisko rastinje i peščani sprudovi.
Na Stolovima požar zahvatio oko 200 hektara
Požar na planini Stolovi kod Kraljeva zahvatio je oko 200 hektara, a teren je, kako je naveo Dačić, još nepristupačniji.
"Tu su kamen, litice, to je teren opasan za kretanje. Nema ugroženih objekata, domaćinstava, infrastrukture", rekao je Dačić. Na ovoj lokaciji angažovana su 43 vatrogasca, 14 vozila, kvad, bazen i po jedan helikopter MUP-a i Vojske Srbije.
Kod Bujanovca problem predstavljaju minsko-eksplozivna sredstva
Požar u okolini Bujanovca zahvatio je oko 200 hektara, a gašenje otežava činjenica da se deo teritorije nalazi u kopnenoj zoni bezbednosti. Dodatni rizik predstavljaju neeksplodirana minsko-eksplozivna sredstva koja su ostala iz sukoba sa teroristima.
"Reč je o području koje je isključivo naseljeno Albancima i nalazi se uz administrativnu liniju sa Kosovom i Metohijom. Čak i za delovanje helikoptera je veoma opasno, zato što ne znate da li možete da aktivirate neku minu. Ali nema ugroženih ljudi i domaćinstava", rekao je Dačić.
U mestu Gornji Brestovac u opštini Bojnik požar je zahvatio oko 100 hektara. Situacija je na ovoj lokaciji pod kontrolom i očekuje se da će uskoro biti proglašena lokalizacija požara.
Od 5. avgusta više od 1.400 požara i eksplozija
Od 5. avgusta u Srbiji je evidentirano ukupno 1.714 vanrednih događaja, od čega 1.436 požara i eksplozija.
Zbog velikog broja požara angažovane su sve raspoložive snage, a u gašenju, pored vatrogasno-spasilačkih jedinica, učestvuju i vojska, dobrovoljna vatrogasna društva, različita komunalna preduzeća, Srpsko-ruski humanitarni centar, Gorska služba spasavanja i druge službe.
"To su ljudi koji žrtvuju svoje živote i moram da zahvalim i svima drugima. Tu je i vojska, dobrovoljna vatrogasna društva, razna komunalna preduzeća, srpsko-ruski humanitarni centar, gorska služba spasavanja, i razne druge službe, i svima smo zahvalni", rekao je Dačić.
Beogradom se širi miris paljevine, meri se kvalitet vazduha
Na pitanje zbog čega se u Beogradu oseća jak miris paljevine, Dačić je rekao da pretpostavlja da dolazi iz Deliblatske peščare, ali je dodao da se u Beogradu nije dogodilo ništa vanredno.
"Dali smo nalog Agenciji za zaštitu životne sredine da se svakodnevno meri kvalitet vazduha i da li postoji neka vanredna opasnost koja bi mogla da bude prouzrokovana ovim požarima", rekao je Dačić.
Pored požara, problem i istorijski nizak Dunav
Dačić je ukazao i na istorijski najniži vodostaj Dunava u poslednjih više od 100 godina. Nivo reke je u međuvremenu porastao za 30 centimetara, ali se ponovo očekuje pad, jer se ne prognoziraju padavine.
"U isto vreme morate da angažujete snage i na osposobljavanju plovidbe, osposobljavanju života kanala Dunav-Tisa-Dunav od kojeg zavisi veliki broj ljudi, ekosistema i poljoprivreda, elektroprivreda... Potrebno je da se obezbedi voda za kanal Dunav-Tisa-Dunav. Otežano se obavlja saobraćaj, ali se obavlja. Elektroprivreda radi normalno, ali sa smanjenim kapacitetom zbog nivoa vode. U svakom slučaju, svaki dan se radi", rekao je Dačić.