Kako se pripreme za dugotrajne misije na Mesecu, a kasnije i na Marsu nastavljaju, sve više pažnje posvećuje se uslovima u kojima će astronauti živeti. Zato su istraživači proučavali su kako različite karakteristike svemirskih staništa mogu da utiču na mentalno, emocionalno i socijalno blagostanje posade.
Posebno su ispitivane veze između osvetljenja, privatnosti, rasporeda životnih i zajedničkih prostora i različitih iskustava, poput anksioznosti, nostalgije, umora i odnosa među članovima posade. Cilj istraživanja je da inženjerima ponudi jasniji način da mentalno zdravlje uključe u projektovanje staništa za dugotrajne svemirske misije.
Svemirsko stanište nije samo pitanje preživljavanja
U ekstremnim okruženjima, poput podmornica, antarktičkih baza i svemirskih letelica, staništa se pre svega projektuju tako da ljude zaštite od neposrednih fizičkih opasnosti. Istovremeno, ta okruženja često podrazumevaju veoma ograničen prostor.
Svemirski letovi mogu predstavljati značajno psihološko opterećenje. Izolacija i zatvorenost mogu uticati na san, raspoloženje, kognitivne sposobnosti i odnose unutar posade. Dodatni problem predstavlja i odsustvo normalnog smenjivanja dana i noći, što može poremetiti cirkadijalni ritam tela.
Ovi izazovi postaju još značajniji kada se imaju u vidu buduće misije na Mesec i Mars. Astronauti bi mogli mesecima ili čak godinama da budu zatvoreni sa istom malom grupom ljudi, daleko od porodice i prijatelja i sa veoma malo mogućnosti da napuste svoje okruženje.
Zato su istraživači pokušali da utvrde u kojoj meri sam dizajn tog okruženja može da pomogne.
Kako dizajn svemirske letelice utiče na astronaute
Istraživači su sproveli opsežan pregled naučne literature o nastanjivosti u svemiru i drugim ekstremnim okruženjima. Tražili su dokaze koji povezuju fizičke karakteristike okruženja sa bihejvioralnim zdravljem.
Na osnovu prikupljenih podataka napravili su mapu koja sadrži 68 faktora i 167 veza, a koja pokazuje kako različiti aspekti okruženja mogu uticati na zdravlje i performanse.
Izdvojili su 14 emocija i iskustava na koje bi dizajn staništa mogao da utiče. Među njima su anksioznost, autonomija, radoznalost, umor, nostalgija i osećaj srodstva. Zatim su povezali različite elemente dizajna sa ovim ishodima.
Osvetljenje, privatnost i zajednički prostori mogu da naprave razliku
Jedan od primera je osvetljenje, koje može da utiče na san i cirkadijalne ritmove. Količina privatnog prostora koji je dostupan članovima posade može uticati na stres i osećaj autonomije.
Raspored zajedničkih prostorija, hodnika i ulaza takođe može da utiče na to koliko često članovi posade dolaze u kontakt jedni sa drugima. Čak i pristupne staze, stepenice i ulazi mogu imati društvenu ulogu. Oni mogu doprineti stvaranju prijateljstava tako što utiču na to koliko često se ljudi prirodno susreću.
Istraživači predlažu i razmatranje elemenata koji bi astronautima mogli da pomognu da razviju snažniju povezanost sa mestom u kojem žive i tako smanje nostalgiju. To bi, između ostalog, moglo da podrazumeva veću privatnost i prostore koje članovi posade mogu sami da prilagođavaju i personalizuju.
Isti pristup mogao bi da bude koristan i na Zemlji
Iako je istraživanje usmereno na uslove u svemiru, njegovi autori smatraju da bi isti pristup mogao da se primeni i u nekim ekstremnim okruženjima na Zemlji, kažu naučnici sa Masačusetskog tehnološkog instituta (MIT) i Univerziteta Kolorado.
To uključuje podmornice, naftne platforme, antarktičke ekspedicije i druga mesta u kojima ljudi dugo borave izolovani i u zatvorenom prostoru, prenosi "Juronjuz".