Iako je još rano za konačnu procenu posledica požara i izradu planova za sanaciju, stručnjaci navode da će obnova šumskih područja morati da se prilagodi uslovima nove klimatske realnosti. Jedno od pitanja je kako će biti obnovljeno zemljište na ogolelim delovima Stolova, ali i na koji način će se pesak Deliblatske peščare ponovo vezivati.
U požaru na Deliblatskoj peščari izgorelo je oko 4.000 hektara, od čega je oko 3.900 hektara bilo pod šumom, a šteta po biodiverzitet je velika.
"Ne možemo i ne bi verovatno bilo poželjno da to prevodimo u broj stabala, jer sama peščara ima neki drugi karakter. Sve šume u peščari su zaštitnog karaktera i na prvom mestu štite ovaj pesak da se ne pomera", izjavio je za RTS Vladimir Nikolić, v. d. direktora Uprave za šume Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede.
Nikolić je naveo da zakon o šumama, propisuje da sanacioni plan mora da bude izrađen najkasnije u roku od tri meseca nakon prestanka nepogode. Rok počinje da se računa od trenutka kada MUP i Sektor za vanredne situacije zvanično objave da je požar ugašen.
Kako je dodao, priprema plana je već počela, a posao olakšavaju postojeći podaci o staništima i sastojinama, kao i planska dokumenta koja su za ovo područje već ranije doneta.
Ugroženi jeleni vraćeni u prirodu
Prema njegovim rečima, posledice požara su izuzetno velike i za životinjski svet i mikroorganizme, ali ih nije moguće finansijski iskazati jer za to ne postoji odgovarajući mehanizam.
Jeleni koji su bili ugroženi u Dragićevom hatu sada su pušteni u prirodu. Kako bi se zadržali na tom prostoru, obezbeđuju im se pojilišta i hrana.
Nove sadnice prilagođene klimatskim uslovima
Posle požara, neće sve vrste biti ponovo zasađene na isti način. Bagrem ima sposobnost da se sam obnovi vegetativnim putem, dok će se kod ostalih vrsta izbor prilagoditi uslovima koje donosi promenjena klima.
"Što se tiče bora, vrlo verovatno nećemo saditi bor, već ćemo saditi neke vrste koje su otpornije na ove vremenske uslove i na klimatske prilike", rekao je Nikolić za RTS. Prema njegovim rečima, izbor će biti između lišćara i mešovitih sastojina četinara i lišćara, koje su se pokazale otpornijim.
Crni i beli bor spadaju među vrste koje su najosetljivije na požare. Veću otpornost, kako je naveo, imaju bukva, grab i još neke vrste.
Za obnovu postoje dovoljni rasadnički kapaciteti, a oni će dodatno biti unapređeni u Požegi i Kaću u okviru projekta Forest invest. U proizvodnji sadnica računa se i na privatne rasadnike, ali njen obim u velikoj meri zavisi od uroda semena