Dobar doručak za školsko dete trebalo bi da sadrži izvor proteina, ugljenih hidrata, masti i dovoljno tečnosti, prema rečima neurologa Alija Ismailova. On ističe da redovan san, pravilna ishrana, voda i ustaljena rutina takođe imaju važnu ulogu za mozak deteta.
"Optimalna opcija je sasvim jednostavna: Izvor proteina, složenih ugljenih hidrata, malo masti i tečnosti", piše "RIA Novosti", pozivajući se na Ismailova.
Neurolog kao primere jednostavnih i hranljivih doručaka navodi ovsenu kašu i jaja, omlet sa hlebom, sveži sir sa voćem, jogurt, sir i orašaste plodove. Prema njegovim rečima, doručak ne mora da bude komplikovan obrok koji se sastoji od više jela, kao i da je preferencija deteta važna.
"Glavno je da je detetu poznat, da je hranljiv i da bude nešto što dete zapravo želi da jede", dodao je Ismailov.
Pored hrane, ističe da je važan i unos tečnosti, jer hidratacija takođe utiče na dobrobit deteta. Ismailov preporučuje i da se slatkiši izbegavaju za doručak, ali ne smatra da ih treba potpuno eliminisati iz ishrane.
Ne treba forsirati doručak
Iako se doručak često smatra najvažnijim obrokom u toku dana, neurolog napominje da ga ne treba forsirati. Kod mnogih ljudi, pa tako i kod dece, apetit je ujutru prirodno smanjen. Zato je važno obratiti pažnju i na širu dnevnu rutinu. Redovan san, pravilna ishrana, dovoljan unos vode i ustaljena rutina takođe su važni za funkcionisanje mozga.
Zašto je važno da dete ima dobar doručak ili užinu
Kako je nutricionista Tamara Jerinić rekla za RT Balkan, problem nije samo u tome šta dete pojede tokom jednog obroka, već i u sve manje prisutnim navikama pripremanja hrane kod kuće i zajedničkog obedovanja.
Ona upozorava da su kiosci sa brzom hranom i pekare u blizini škola deci lako dostupni, a njihova ponuda često sadrži mnogo masti, šećera i praznih kalorija, bez dovoljno hranljivih materija važnih za rast i razvoj.
"Svako treće dete školskog uzrasta u Srbiji ima problema sa gojaznošću, što je posledica brzog načina života. Izgubila se navika da se jela spremaju kod kuće, izostaje ritual zajedničkih obroka, a industrijska i brza hrana je svugde dostupna i ima je na svakom koraku. Pored toga, deca su sve manje aktivna", rekla je Jerinić.
Prema njenim rečima, važno je da se ovaj problem što pre prepozna i da se na njemu radi, i to ne samo kada dete već ima problem sa kilogramima. Roditelji čija deca nemaju problem sa težinom takođe bi, kako ističe, trebalo preventivno da se bave ovim pitanjem.
Zato dobar doručak ili užina nisu samo pitanje jednog obroka, već mogu biti i prilika da se ponovo uspostave zdravije navike u ishrani i vrati ritual zajedničkih obroka.