EU je najavila planove da ograniči pristup društvenim mrežama osobama mlađim od 15 godina u svim državama članicama, sa ciljem da se poveća njihovo blagostanje i odgovori na pitanja bezbednosti na internetu.
Prema planu, pristup bi bio postepeno ograničavan u zavisnosti od uzrasta. Osobama mlađim od 13 godina pristup platformama bio bi zabranjen, dok bi deca od 13 do 15 godina mogla da ih koriste najviše jedan sat dnevno, preko "mini naloga" otvorenih putem naloga njihovih roditelja ili staratelja. Evropska komisija saopštila je i da bi kompanije društvenih mreža morale da dokažu da su njihove platforme bezbedne po dizajnu, a u suprotnom bi mogle da se suoče sa kaznama do 6 odsto globalne prodaje.
Šefica EU Ursula fon der Lajen rekla je da će ovaj potez "vratiti roditeljima kontrolu", dok je Zakon EU o deci opisala kao propis koji će roditeljima pružiti "alate da pomognu svojoj deci da se snađu u bezbednijem svetu".
Ograničenja se ne bi odnosila samo na poznate platforme poput TikToka, Instagrama i Snepčeta. Obuhvatila bi i Jutjub i druge platforme za deljenje video-zapisa, kao i AI četbotove i onlajn igrice.
"Previše dece je prerano izloženo onlajn svetu u kojem nisu spremna da se snađu - okruženju u kojem maltretiranje može da vas prati do kuće, gde svaka greška može biti zauvek zabeležena", rekla je fon der Lajen.
Prema predloženom zakonu, samo deca uzrasta od 15 godina i više mogla bi da otvore sopstvene naloge na društvenim mrežama. Ukoliko zakon bude usvojen, kompanije bi bile obavezne da dostave detaljne planove za bezbednost dece. "Za svaku osobu mlađu od 18 godina, platforme moraju da poštuju princip bezbednosti po dizajnu, bez toksičnih ili zavisničkih elemenata, bez zamki...", rekla je fon der Lajen. Nove planove treba da odobre države članice EU i Evropski parlament.
Ista pravila za sve države članice
Neke države EU već su najavile sopstvene planove za ograničavanje pristupa društvenim mrežama deci, među kojima su Francuska i Španija.
Predloženi zakon na nivou EU zamenio bi te propise, a države članice ne bi mogle da se isključe iz primene pravno obavezujućeg propisa. Komisija je, kako se navodi, upozorila neke države članice da će morati da ukinu nacionalne zakone usvojene pre nego što Zakon EU o deci stupi na snagu.
Već postoje pitanja o tome kako će se zakon na nivou EU sprovoditi, a planovi bi u narednim mesecima mogli da se suoče sa otporom. Francuska već pokazuje koliko bi taj proces mogao biti složen, jer pojedinačne države članice mogu pokušati da ojačaju ili oslabe predloge.
Vlada Emanuela Makrona sastavila je zakon o zabrani društvenih mreža za osobe mlađe od 15 godina, ali ga je prošlog meseca Vrhovni sud Francuske blokirao, ocenivši da krši slobodu izražavanja. Francuski ministri su nakon toga izmenili prvobitne planove.
Pitanje privatnosti i provere starosti
Kritičari zabrane društvenih mreža za decu izražavaju zabrinutost zbog privatnosti. Oni strahuju da bi tinejdžeri mogli biti primorani da dostave lične podatke tokom provere starosti kako bi dokazali da su dovoljno stari za pristup platformama.
Komisija je saopštila da će se starost proveravati korišćenjem postojeće aplikacije EU za verifikaciju starosti i da se lični podaci neće prikupljati niti deliti. Kompanije društvenih mreža će takođe izneti svoje stavove o predloženim ograničenjima dok se o zakonu bude raspravljalo u narednim mesecima.
EU već ispituje način na koji platforme privlače decu
U julu je Evropska komisija saopštila da Meta mora da promeni "zavisni" dizajn Fejsbuka i Instagrama ili će se suočiti sa velikom kaznom. Prema preliminarnim nalazima, beskonačno skrolovanje, automatska reprodukcija video-zapisa i personalizovane preporuke mogu podstaći "kompulzivnu upotrebu", posebno kod dece i tinejdžera. Meta je osporila te nalaze, navodeći da ne uzimaju u obzir mere koje je kompanija preduzela radi zaštite tinejdžera.
Evropska komisija je navela da se predloženi zakon zasniva na nalazima panela za bezbednost dece na internetu, koji je preporučio pravila prilagođena različitim uzrastima. Istraživanje EU pokazalo je i da 92 odsto ispitanika jačanje zaštite dece na internetu vidi kao glavni politički prioritet.
Komisija je prilikom izrade plana uzela u obzir i iskustvo Australije, gde je prošle godine uvedena zabrana društvenih mreža za mlađe od 16 godina. Sprovođenje te mere pokazalo se složenim, a do sada nijedna tehnološka kompanija nije kažnjena, iako istraživanja pokazuju da mnogi mlađi od 16 godina i dalje koriste platforme.