Broj gladnih ljudi mogao bi da dostigne 520 miliona, upozoravaju stručnjaci

Sukob na Bliskom istoku mogao bi dodatno da pogorša zabrinjavajuću globalnu krizu gladi, dok bi rast cena energenata i đubriva mogao da se odrazi i na druge zemlje, naglašavaju stručnjaci.

Broj stanovnika Zemlje koji se suočavaju sa glađu mogao bi do 2030. godine da dostigne 520 miliona zbog sukoba na Bliskom istoku, izjavio je u intervjuu za RIA Novosti šef Odeljenja Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu za veze sa Rusijom Oleg Kobjakov.

"Uzimajući u obzir uticaj sukoba na Bliskom istoku, do 2030. godine između 510 i 520 miliona ljudi i dalje će se suočavati sa problemom gladi", rekao je stručnjak, napominjući da je pre početka krize taj broj procenjivan na 503 miliona ljudi. Istakao je da prilikom izrade prognoze nisu uzeti u obzir drugi potencijalno nepovoljni faktori, poput ekstremnih vremenskih prilika, koji bi mogli dodatno da pogoršaju situaciju.

"Dakle, kriza na Bliskom istoku mogla bi da pogodi i druge zemlje kroz rast cena energenata i đubriva", zaključio je.

Rast cena goriva kao posledica eskalacije sukoba

Sjedinjene Američke Države i Izrael su 28. februara počeli da izvode udare na objekte u Iranu, na šta je iranska strana odgovorila sopstvenim udarima. Sredinom juna Teheran i Vašington potpisali su memorandum o prekidu neprijateljstava, ali su kasnije ponovo razmenili udare. Sukob trenutno nije rešen.

Zbog eskalacije sukoba, pomorski saobraćaj kroz Ormuski moreuz gotovo je obustavljen. Reč je o ključnoj ruti za snabdevanje svetskog tržišta naftom, naftnim derivatima i tečnim prirodnim gasom. Kao rezultat toga, cene goriva porasle su u većini zemalja sveta, prenose RIA Novosti.