Koliko puta smo čuli ili sami rekli: "Od ponedeljka krećem na dijetu", "Od prvog januara počinjem zdravije da živim" ili "Prestajem da pušim"? Želja da promenimo navike često se javlja u određenom trenutku, ali je mnogo teže te odluke pretvoriti u deo svakodnevnog života. Današnje vreme donosi mnogo stresa, obaveza i malo vremena za odmor, pa je pronalaženje ravnoteže između posla, kretanja, ishrane i oporavka postalo važan deo brige o zdravlju.
Zdrav način života ne podrazumeva stroge zabrane i život po pravilima. Reč je, pre svega, o razumnim navikama - više kretanja, kvalitetnom snu, pravilnoj ishrani, dovoljnom unosu vode, prestanku pušenja i sposobnosti organizma da se oporavi. Za očuvanje zdravlja, nije neophodno provoditi život u teretani ili se pridržavati stroge dijete. Iscrpljujući treninzi i stalna ograničenja više se ne mogu smatrati zdravim načinom života, naglašavaju stručnjaci.
Činjenica je da je sve više modernih načina za unapređenje zdravlja - od pilatesa i meditacije do maratona. Ipak, stručnjaci ističu da nije sve što je trenutno moderno podjednako korisno. Pilates, meditacija, kvalitetan san i umerena fizička aktivnost zaista mogu da budu korisni ako postanu deo životnog stila. Sa druge strane, maratoni u svrhu mršavljenje i stroga ograničenja često imaju više veze sa marketingom nego sa zdravljem. Naglašava se da nije potrebno juriti trendove, već treba izabrati ono što odgovara konkretno i što može bez problema da se uklopi u svakodnevni život.
Od kojih promena bi trebalo početi
Trebalo bi postepeno urediti san, uvesti redovnu fizičku aktivnost, preispitati ishranu i režim unosa tečnosti. Kao primer, lekari ističu svakodnevnu šetnju od 30 minuta, koja već predstavlja dobar doprinos zdravlju.
Takođe, ne treba sebi postavljati previše stroga ograničenja. Najvažniji nisu savršenstvo, već ravnoteža i redovnost. Navika se učvršćuje kada neka aktivnost postane redovna i izvodljiva, a ne kada zahteva nadljudski napor. Bolje je vežbati pomalo, ali stalno, nego nedelju dana poštovati sva pravila, a zatim sve napustiti.
Kak promeniti navike bez strogih ograničenja
Uprkos sve većoj svesti o štetnosti alkohola, duvana i ultraprerađene hrane, mnogi ljudi teško menjaju svoje navike. Stres, umor i nedostatak vremena često im otežavaju da se posvete zdravlju, dok su brza zadovoljstva privlačnija od koristi koje dolaze na duže staze. Problem mogu biti i previše stroga ograničenja, koja često dovode do odustajanja i povratka starim navikama.
Stručnjaci zato savetuju da se promene uvode postepeno, kroz male i realne korake - od pripreme jednostavnijih obroka i uređivanja sna do izbora fizičke aktivnosti koja odgovara pojedincu.
Generacija Zed suočena sa drugačijim izazovima za zdravlje
Kada je reč o generaciji Zed, ne može se reći da je alkohol nestao iz života mladih, iako se njihov odnos prema piću menja i sve više njih bira sport i zdraviji način života, ukazuje se.
Istovremeno, pojavljuju se i drugačiji oblici navika koji mogu negativno uticati na zdravlje - od vejpova i različitih nikotinskih uređaja do dugog vremena provedenog uz društvene mreže, nedostatka sna i nedovoljno kretanja. Štetne navike generacije Zed zato se više ne vezuju samo za pušenje ili konzumiranje alkohola, već i za način života koji, kada dugo traje, može postepeno narušavati zdravlje.