Žene čine 77 odsto radne snage u zdravstvu, u poređenju sa 45 odsto u svim ostalim sektorima zajedno, ali istovremeno čine samo 55 odsto najvećih zarada u sektoru, prema novim podacima evropskog regiona SZO.
"Žene čine većinu ljudi koji održavaju zdravstvene sisteme Evrope u funkciji, a ipak su manje plaćene od svojih muških kolega, što je razlika koja se pogoršava tokom celoživotne karijere", rekla je Nataša Acopardi Muskat, direktorka Odeljenja za zdravstvene sisteme pri SZO Evropa.
Razlika u prosečnim platama muškaraca i žena najizraženija je na višim nivoima zarada. Razlika u zaradi po satu kreće se od 2 odsto među najniže plaćenima do više od 22 odsto među najplaćenijima. Zdravstvo i nega posebno su važni za zapošljavanje žena, jer ovaj sektor predstavlja gotovo 17 odsto svih zaposlenih žena, dok kod muškaraca taj udeo iznosi 5 odsto.
Isti obrazac prisutan je i na širem tržištu rada, gde se strukturna nejednakost povećava sa višim nivoima plata i dužim radnim stažom. Na globalnom nivou situacija je slična - žene u zdravstvenom sektoru zarađuju u proseku 24 odsto manje od muškaraca, što je veća razlika nego u mnogim drugim industrijama.
Sličan jaz vidljiv je i u Srbiji. Prema podacima Ministarstva zdravlja, od 130.000 zaposlenih u zdravstvu čak 100.000 čine žene. Ipak, iako žene čine 95 odsto zaposlenih u sistemu socijalne zaštite, one u zdravstvu i socijalnoj zaštiti primaju 85 odsto zarade muškaraca.
Šta stoji iza razlike u platama
Autori izveštaja navode da se deo razlike u zaradama u zdravstvu može objasniti faktorima povezanim sa poslom, kao što su starost, obrazovanje, sektor zaposlenja - javni ili privatni - i vrsta radnog vremena, odnosno puno ili skraćeno radno vreme.
Kada se uzmu u obzir sva četiri faktora, razlika u satnoj plati smanjuje se sa 19 na 6 odsto, dok se razlika u mesečnoj plati smanjuje sa 28 na 10 odsto. Ipak, ni nakon ovog prilagođavanja ne može se objasniti celokupna preostala razlika u platama na osnovu podataka koji su izmereni.
"Veći deo ove razlike nije zbog toga što žene rade manje sati, što su mlađe ili što rade u različitim delovima sektora", objasnila je Muskat. "Sve se svodi na to kako sektor vrednuje ženski rad. Starost, obrazovanje, radno vreme i zaposlenje u javnom u odnosu na privatni sektor samo objašnjavaju deo toga."
Prema SZO, na razliku u platama utiču i dublji strukturni problemi, poput potcenjivanja rada u oblasti nege, podele zanimanja prema polu i moguće diskriminacije pri određivanju plata. Izveštaj pokazuje da su poslovi u kojima je veći udeo žena u proseku manje plaćeni, što važi i za menadžerske, profesionalne i tehničke pozicije.
Tako menadžerski poslovi u zdravstvu i nezi zapošljavaju više žena nego menadžerski poslovi u drugim sektorima, ali su manje plaćeni. Prosečna satnica za te pozicije u zdravstvu i nezi iznosi 22 evra, u odnosu na 24,70 evra na uporedivim pozicijama u drugim sektorima.
Nejednake plate ostavljaju dugoročne posledice po žene
Razlika u platama između muškaraca i žena i dalje je jedan od najistaknutijih oblika nejednakosti na tržištu rada, navodi SZO. Značaj ovog problema dodatno je izražen u zdravstvu i nezi zbog velikog broja žena koje rade u tim oblastima.
Prema izveštaju, nejednakost u zaradama može dovesti do nižih ukupnih zarada i penzija tokom života, povećati rizik od siromaštva žena, smanjiti prinose od obrazovanja i potkopati održivi ekonomski rast.
SZO zato navodi da smanjenje razlika u platama između muškaraca i žena nije samo pitanje ravnopravnosti, već i ulaganje u snažniju i održiviju zdravstvenu radnu snagu. Među predloženim merama su veća transparentnost plata, olakšavanje zastupljenosti žena na pozicijama donošenja odluka, kao i rešavanje rodnih normi i stereotipa koji utiču na vrednovanje rada, prenosi "Juronjuz".