Vodeći svetski naučnici objasnili kako produžiti mladost

Šta određuje koliko dugo ćemo ostati zdravi i aktivni? Naučnici okupljeni na forumu u Nižnjem Novgorodu ukazuju da se odgovor krije u navikama koje stičemo mnogo pre starosti, ali i na to zašto odlazak u penziju za neke ljude može biti važna prekretnica.

Svi problemi u starosti nastaju zbog nepravilne ishrane i upalnih procesa koji počinju još u mladosti, smatraju stručnjaci koji su o ovoj temi govorili na naučnom forumu u Nižnjem Novgorodu.

Patološki okidač koji dovodi do starenja direktno je povezan sa hroničnim upalama i potrebom organizma da uklanja 'upalni otpad' koji se povećava sa svakom godinom čovekovog života, zaključili su vodeći svetski naučnici na međunarodnom forumu u Nižnjem Novgorodu. Stručnjaci dodaju da je količina tih produkata individualna.

Na forumu su se okupili vodeći ruski i strani naučnici, rukovodioci laboratorija, mladi istraživači i tehnološki preduzetnici.

Stručnjaci su ukazali da na znake starenja uvek ukazuje disbakterioza, pri kojoj dolazi do narušavanja ravnoteže crevne mikroflore. Zato se preporučuje da se vodi računa o crevnoj mikrobioti i pridržavanje mediteranske ishrane, zasnovane na tradicionalnim navikama stanovnika mediteranskih zemalja, poput Grčke, Italije i Španije. Ističe se da takva ishrana pomaže u smanjenju upalnih procesa u organizmu i poboljšava pokazatelje sastava crevne mikrobiote.

Pored zdrave ishrane, za kvalitetnu starost važni su aktivan način života i fizička aktivnost, koja ne utiče samo na mišiće već podstiče i određene procese u mozgu. Zdrave životne navike tokom celog života doprinose očuvanju zdravlja u starosti, dok nagli prestanak fizičke i druge aktivnosti nakon odlaska u penziju može imati negativne posledice po kognitivne funkcije.

"Pravilna ishrana je dobra preporuka i za nju postoje medicinski razlozi. Svaka zdrava ishrana tokom života daje dobar rezultat u starosti, i to odavno nije tajna. Osnova kvalitetne starosti je aktivan način života i fizička aktivnost, koja ne utiče samo na mišiće već dovodi i do određenih procesa aktivacije u mozgu", napominju naučnici.

Na to je ukazala i statistika prema kojoj se kriva učestalosti svih neurodegenerativnih bolesti, poput Alchajmerove i Parkinsonove bolesti i različitih oblika demencije, direktno poklapa se sa godinama u kojem ljudi odlaze u penziju.

"To pokazuje da ranije aktivni građani jednostavno u jednom trenutku sve napuste, što povlači negativne posledice po kognitivne funkcije", naglašava se i dodaje da je ljudski organizam po svojoj prirodi veoma prilagodljiv.

Penzija kao važna prekretnica za kognitivno zdravlje

Naučnici su to slikovito objasnili poredeći nervne ćelije sa mišićima profesionalnih sportista koji prestanu da se bave sportom - kada se ne koriste, i jedni i drugi se postepeno gube.

"Odlazak u penziju je, u suštini, prilično opasna tačka za svakog čoveka i važno je da se i tada nastavi sa aktivnim načinom života", ističu doktori i naglašavaju značaj savremenih programa posvećenih aktivnom starenju.

Ljudi očekuju neke naučne senzacije, a one će se sigurno pojaviti u oblasti lečenja i prevencije neurodegenerativnih bolesti, ali ponekad je potrebno samo pridržavati se principa koje je čovečanstvo odavno usvojilo, kažu profesori, a prenose RIA Novosti.