Srpski astrofizičar predvodio otkriće koje otkriva tajne svemira: Pronađena dva para crnih rupa

Srpski astrofizičar Marko Mićić predvodio je istraživanje u kojem su astronomi otkrili dva para masivnih crnih rupa u udaljenim patuljastim galaksijama koje se spajaju. Ovo značajno otkriće moglo bi da rasvetli nastanak prvih galaksija, evoluciju svemira i formiranje velikih galaktičkih sistema poput Mlečnog puta.

Astronomi su otkrili dva para masivnih crnih rupa u udaljenim patuljastim galaksijama koje se spajaju, što bi moglo da pruži nove uvide u evoluciju svemira i nastanak velikih galaksija.

Naučnici su do otkrića došli analizom rendgenskih, infracrvenih i optičkih posmatranja. Dva para nalaze se u različitim galaktičkim jatima: Jedan u jatu Abel 133, udaljenom oko 760 miliona svetlosnih godina od Zemlje, a drugi u jatu Abel 1758S, na približno 3,2 milijarde svetlosnih godina od naše planete.

Istraživanje je predvodio srpski astrofizičar Marko Mićić sa Univerziteta Alabama. U radu su korišćeni podaci NASA-inog rendgenskog opservatorijuma "Čandra", svemirskog teleskopa za infracrvena posmatranja WISE i optička posmatranja teleskopa Kanada-Francuska-Havaji.

Jedan sistem pred završetkom spajanja, drugi u ranijoj fazi

Par crnih rupa u galaktičkom jatu Abel 133 nalazi se, prema procenama naučnika, u završnoj fazi spajanja dve patuljaste galaksije. Gravitacione, odnosno plimske sile tokom sudara ostavile su dugačak rep materije.

Ovaj sistem nazvan je "Mirabilis", po ugroženoj vrsti kolibrija poznatoj po dugom repu.

Drugi par crnih rupa, u jatu Abel 1758S, nalazi se u ranijoj fazi spajanja galaksija. Između njih uočen je most sastavljen od zvezda i kosmičkog gasa. Galaksije su dobile imena "Elstir" i "Vintej", prema likovima iz romana "U traganju za izgubljenim vremenom" francuskog pisca Marsela Prusta.

"Identifikovali smo prva dva različita para crnih rupa u patuljastim galaksijama koje se sudaraju", izjavila je koautorka istraživanja Olivija Holms sa Univerziteta Alabama.

Navela je da bi proučavanje ovih sistema, kao modela za slične strukture u ranom svemiru, moglo da pomogne u razumevanju prvih galaksija, njihovih crnih rupa i formiranja zvezda podstaknutog galaktičkim sudarima.

Patuljaste galaksije kao preci velikih galaktičkih sistema

Koautorka istraživanja Brena Vels ocenila je da su mnoge patuljaste galaksije i njihove crne rupe u ranom svemiru verovatno značajno porasle tokom milijardi godina zahvaljujući ponovljenim spajanjima.

Naučnici smatraju da su patuljaste galaksije bile brojne u ranom svemiru, stotinama miliona godina nakon Velikog praska. Vremenom su se spajale i doprinosile nastanku većih galaktičkih struktura.

"Na neki način, patuljaste galaksije su naši galaktički preci, koji su evoluirali milijardama godina da bi proizveli velike galaksije poput našeg Mlečnog puta", navela je Vels, preneo je "Bi-Bi-Si Skaj et Najt".