Društvo

Rusi sve više ulažu u mentalno zdravlje, psihologija postaje deo svakodnevice

Rusi sve više pažnje posvećuju mentalnom zdravlju, a razgovor sa psihologom i čitanje stručne literature postaju sve zastupljeniji načini da bolje razumeju sebe i svoja osećanja. Mladi prednjače u interesovanju za stručnu podršku, dok psihologija sve više ulazi u svakodnevni život različitih generacija.
Rusi sve više ulažu u mentalno zdravlje, psihologija postaje deo svakodneviceGetty © Алексей Никольский

Rusi sve više pažnje posvećuju mentalnom zdravlju, o čemu svedoče rast prodaje knjiga na ovu temu i sve češće obraćanje stručnjacima za psihološku pomoć. Prihodi od prodaje knjiga o mentalnom zdravlju porasli su za 182 odsto u prvih devet meseci 2026. godine u poređenju sa istim periodom prethodne godine, govore analize.

Takođe, interesovanje Rusa i za mentalno blagostanje ogleda se i u sve većem broju zahteva za psihološkom podrškom. Među najčešćim temama zbog kojih su se ljudi obraćali stručnjacima tokom 2026. godine bili su stres, anksioznost i nestabilno samopouzdanje, prema podacima servisa za onlajn psihoterapiju.

Ovi problemi bili su aktuelni i godinu dana ranije - tokom 2025. godine anksioznost i rad na samopouzdanju činili su po 11 odsto svih zahteva, dok se još devet odsto odnosilo na usamljenost. Najizraženiji rast interesovanja za psihoterapiju zabeležen je među mladima od 18 do 24 godine.

O rasprostranjenosti stresa govore i rezultati ankete - u oktobru 2025. godine, 37 odsto ispitanika izjavilo je da se sa stresnim situacijama suočava nekoliko puta mesečno. Stres je najčešće bio povezan sa ličnim i porodičnim životom, što je navelo 57 odsto učesnika ankete. Još 30 odsto odgovora odnosilo se na posao i druge probleme u vezi sa radom, dok je 22 odsto bilo povezano sa finansijskim teškoćama.

Interesovanje ljudi za psihološku pomoć povezano je sa društvenim promenama i načinom na koji pojedinci doživljavaju sebe i sopstveni život, govore stručnjaci.

U periodima nestabilnosti i promena uobičajene predstave o svetu mogu prestati da pružaju oslonac, dok proživljeni događaji mogu promeniti odnos čoveka prema sebi i ljudima iz okruženja.

"U takvim trenucima čoveku može zatrebati psihološka pomoć. Tada psiholog postaje saputnik u teškom životnom periodu - neko ko ne određuje put niti donosi odluke umesto čoveka, već je spreman da sasluša njegovu priču i pomogne mu da razume sopstvena osećanja", ističu psiholozi.

Potreba za stručnom psihološkom pomoći je u porastu. Prema podacima krajem 2024. godine odgovarajući indeks dostigao je 30 od 100 poena, što je 1,3 puta više nego dve godine ranije.

Takođe, uz interesovanje za psihološku pomoć raste i potražnja za znanjima iz ove oblasti, a raste i prodaja antidepresiva.

Psihološka pismenost

Rast interesovanja za psihologiju može da doprinese boljem poznavanju ove oblasti. To, međutim, ne znači da ljudi uvek pravilno razumeju psihološke pojmove. Prema rečima stručnjaka, čovek počinje da razmišlja o značaju određene pojave kada uvidi kako ona utiče na njegov život.

"Interesovanje za psihologiju ne nastaje bez razloga. Pažnju ljudi najpre privlače tuđa iskustva - način na koji psiholozi učestvuju u rešavanju životnih problema drugih ljudi. Zatim posmatrači ta iskustva povezuju sa sopstvenim životom. Tako se pažnja, koja je u početku privučena spontano, pretvara u interesovanje koje podstiče na delovanje, odnosno na obraćanje psihologu", pojašnjavaju.

Predstave o psihologiji ne formiraju se samo čitanjem knjiga i članaka ili slušanjem podkasta već i kroz svakodnevnu komunikaciju. Psihološki pojmovi sve češće ulaze u svakodnevni govor, iako njihovo značenje ne odgovara uvek naučnim definicijama.

"Savremeni čovek koristi psihološke pojmove, a da pritom ne razmišlja uvek o njihovom naučnom značenju. Čak i kada ih upotrebljava neprecizno, oni mu pomažu da razmišlja o sebi, svojim osećanjima i odnosima sa ljudima iz okruženja", navode psiholozi.

Odnos prema psihologiji razlikuje se među generacijama. Mladima su psihološka znanja i stručna pomoć postali uobičajen deo života, dok stariji ljudi često prve susrete sa ovim temama imaju na primer, putem televizije. Ipak, razgovori sa decom, unucima, komšijama i lekarima pomažu im da usvoje nove pojmove i bolje razumeju sopstvena iskustva.

"Važno je da li će čovek imati nekoga sa kim će govoriti ovim jezikom, odnosno da li će psihološki koncepti postati deo komunikacije sa decom, unucima, komšijama, lekarima ili će ostati samo tema za televiziju", naglašavaju specijalisti. 

image
Live