Male boginje se šire u Srbiji: Bebe najugroženije, lekari upozoravaju na opasne komplikacije

Od početka oktobra u Srbiji su registrovana 22 slučaja morbila, od kojih je 18 u okviru epidemije u Boru. Ovaj podatak posebno zabrinjava jer su među najugroženijima bebe mlađe od godinu dana, koje još ne mogu da prime redovnu MMR vakcinu.

Broj obolelih od malih boginja je zabrinjavajući, a stvarni broj zaraženih mogao bi da bude i veći od zvanično registrovanog, jer pojedini slučajevi nisu prijavljeni ili nemaju tipičnu kliničku sliku, upozorio je za RTS predsednik Udruženja pedijatara Srbije dr Georgios Konstantinidis.

"Jedna obolela osoba može da zarazi od 12 do 20 ljudi, u proseku oko 15. Ta visoka zaraznost je karakteristika malih boginja i razlog zbog kojeg ih se dodatno plašimo, jer se veoma brzo šire", naglašava Konstantinidis za RTS.

Na širenje malih boginja u istočnoj Srbiji utiče i epidemiološka situacija u susednim zemljama. Porast broja zaraženih u Bugarskoj i Turskoj, gde je registrovano više od 1.300 slučajeva: "Virus morbila ne priznaje granice", kaže lekar. 

Bebe i nevakcinisane trudnice među najugroženijima

Male boginje posebno opasne za decu mlađu od godinu dana, koja još ne mogu da prime redovnu MMR vakcinu. U riziku su i nevakcinisane trudnice, kod kojih postoji mogućnost infekcije ploda, kao i starije nevakcinisane osobe.

"Vakcinisanje protiv morbila nije samo stvar izbora roditelja, jer mi kao društvo imamo obavezu da zaštitimo one najosetljivije", objašnjava Konstantinidis.

Među najčešćim komplikacijama malih boginja je upala pluća, dok su najteže posledice encefalitis, odnosno upala mozga, i subakutni sklerozirajući panencefalitis. Reč je o teškom i progresivnom oštećenju mozga koje se može ispoljiti i godinama nakon preležane infekcije.

Upravo ove neurološke komplikacije, uz smrtni ishod, predstavljaju najveću opasnost kod obolelih od morbila, naglašava doktor.

"Encefalitis i kasnije subakutni sklerozirajući panencefalitis su, pored smrtnog ishoda, najopasnije komplikacije", ističe.

Zašto su neophodne obe doze MMR vakcine

Obuhvat MMR vakcinacijom u drugoj godini života iznosi 72,8 odsto, dok je među decom pred polazak u školu oko 91 odsto. Ipak, ni u starijoj uzrasnoj grupi nisu sva deca primila čak ni prvu dozu vakcine, upozorava dr Georgios Konstantinidis.

"Vakcina se daje u dve doze da bi imunitet bio kompletan, da se naš imunološki sistem podseti na taj antigen pred polazak u školu. Vakcinacija mora da bude kompletna, odnosno treba da se prime obe doze", objašnjava.

Blaga prehlada, curenje nosa ili kašalj ne znače automatski da vakcinaciju treba odložiti. O tome da li postoji razlog za privremeno odlaganje odlučuje izabrani pedijatar, u zavisnosti od zdravstvenog stanja deteta.

Lekar dodaje da se u određenim situacijama MMR vakcina može primeniti i u roku od 72 sata nakon kontakta sa zaraženom osobom, ali naglašava da je najbolje poštovati redovan kalendar vakcinacije.