Ruski naučnici razvili AI protokol koji ubrzava potragu za lekovima protiv raka više od 50 puta

Pronalaženje molekula koji bi mogli da postanu osnova novih lekova protiv raka jedna je od najdužih i najskupljih faza istraživanja. Naučnici sada pokušavaju da taj proces ubrzaju uz pomoć veštačke inteligencije, a novi pristup mogao bi značajno da skrati vreme potrebno za izbor najperspektivnijih kandidata.

Novi AI protokol koji ubrzava pretragu i odabir jedinjenja za razvoj lekova protiv raka više od 50 puta razvijen je na Sanktpeterburškom politehničkom univerzitetu "Petar Veliki", saopštila je pres-služba univerziteta.

Kako je objasnio Andrej Makašov, viši predavač na Visokoj školi biomedicinskih sistema i tehnologija ovog univerziteta, postojeći protokoli veštačke inteligencije za optimizaciju molekula lekova obično rešavaju samo jedan usko definisan problem.

"Naš predloženi pristup kombinuje pretragu cilja, generisanje biblioteke i procenu efikasnosti vezivanja zasnovanu na veštačkoj inteligenciji u jedan ciklus", istakao je Makašov u izjavi za TASS.

Umesto godina laboratorijskog rada, analiza stotina hiljada jedinjenja

Prema navodima univerziteta, tradicionalna optimizacija perspektivnih jedinjenja, poznata kao "hit-to-lead", jedna je od najdugotrajnijih i najskupljih faza razvoja lekova. Pronalaženje bioloških meta i dobijanje hemijskih struktura u laboratoriji može da traje od pet do deset godina.

Umesto laboratorijske sinteze koja zahteva velike resurse, stručnjaci su sproveli kompjutersku optimizaciju derivata 2-aminotiofena. Tokom istraživanja analizirali su bazu od gotovo 255.000 virtuelnih jedinjenja, koristeći algoritme veštačke inteligencije.

Na taj način identifikovane su tri najverovatnije proteinske mete za terapiju protiv raka: PARP1, CDK7 i TBCD. Pouzdanost ovih predviđanja proverena je primenom klasičnog molekularnog dokinga.

Veštačka inteligencija odabrala najperspektivnije molekule

Sergej Šipilovskih, rukovodilac Laboratorije za metal-organske okvire i medicinsku hemiju na Sanktpeterburškom politehničkom univerzitetu, objasnio je da naučnici već imaju perspektivne molekule koji su efikasni u lečenju raka kože, ali da još nije potpuno poznato kako oni deluju.

"U našem istraživanju objedinili smo ove zadatke u jedan sistem veštačke inteligencije, koji je predvideo najverovatnije ciljne proteine. Zatim smo generisali više od 250.000 novih varijanti molekula i ponovo poverili veštačkoj inteligenciji da odabere najperspektivnije kandidate", objasnio je Šipilovskih.

Skraćivanje vremena potrebnog za ovu fazu istraživanja trebalo bi da smanji i troškove razvoja novih lekova. Univerzalni AI protokol mogao bi da se primeni i na druge klase biološki aktivnih molekula.

Naučnici planiraju da sintetišu odabrana jedinjenja i ispitaju ih in vitro, a zatim najbolje kandidate predlože za pretklinička ispitivanja.