Kako nastaju predrasude i kako da ih razbijemo

"Ženama je mesto u kuhinji", "Rusi su hladni i surovi"... koliko puta smo to čuli? Unapred formirano, neosnovano loše mišljenje o nekome ili nečemu značajno može uticati na kvalitet naših života i odnos sa ljudima u okruženju. Kakve sve predrasude postoje, zbog čega one nastaju i kako se sa njima boriti?

Kada posmatramo svoje okruženje, instinktivno i potpuno spontano sve što vidimo i doživimo "pakujemo" u fioke u našem umu, a ova tendencija se ne odnosi isključivo na predmete oko nas, već i na ljude koji čine naše okruženje, pa i mesta na kojima se sa tim ljudima susrećemo. Psiholozi su još u davna vremena uočili ljudsku potrebu za etiketiranjem, iako nas ono često može dovesti u zabludu, a naša uverenja druge ljude povrediti. Kakve sve predrasude onda postoje?

Zbog čega nastaju predrasude

Istraživači su izdvojili nekoliko uzročnika nastanka predrasuda, među kojima su stereotipi, kategorizacija, predubeđenja, istorijski događaji i porodica i prijatelji. Hajde da raščlanimo jedno po jedno i vidimo na koji način ovi uzročnici utiču na formiranje predrasuda.

Stereotipe bismo mogli objasniti kao uprošćenu ocenu čoveka ili grupe pojedinaca na osnovu već formiranog mišljenja, i usko su povezani sa predrasudama. Na primer - mesto žene je u kuhinji, svi tamnoputi ljudi su sjajni atletičari, svi Rusi su hladni, a Amerikanci gojazni. Prema istraživanjima - ljudi skloni generalizaciji najčešće su oni koji se ne osećaju komforno u sopstvenoj koži, pa ni u svom okruženju.

Kategorizacija je tu da nam pomogne da svet oko nas na neki način "organizujemo", odnosno podelimo na kategorije - a one su direktno povezane sa predrasudama. Tako, na primer, u jednom slučaju smo skloni da razlike unutar jedne takve kategorije minimiziramo (kada nam to odgovara), dok, kada upoređujemo dve različite kategorije, njihove različitosti dodatno povećamo.

U jednom od klasičnih psiholoških eksperimenata učesnike su zamolili da opredele visinu ljudi na fotografijama. Bez obzira na to što se kao nagrada za najpribližniji odgovor dobijala određena svota novca, skoro svi ispitanici su muškarcima na fotografijama dodavali između 10 i 20 centimetara, budući da su imali predubeđenja na osnovu kojih su doneli takve zaključke, a to je da pripadnici jačeg pola po pravilu su viši od pripadnica lepšeg pola.

Na koji način istorijski događaji utiču na formiranje predrasuda najlakše je objasniti u svetlu opštepoznatih događaja iz prošlosti, poput terorističkog napada na poznate "bliznakinje" 9. septembra 2001. godine: od nemilog događaja, talas islamofobije zahvatio je čitav svet i do današnjeg dana se nije iskorenio.

"Sve polazi iz kuće" se ne kaže bez razloga - upravo su istraživanja na deci uzrasta od 3 do 9 godina ovo i potvrdila: ukoliko deca odrastaju u porodici u kojoj postoji i trunka predrasuda, one će se preneti i na novu generaciju, nezavisno od toga na koji način su deca vaspitana. Analogija kućnom vaspitanju je i vaspitanje koje se stekne u društvu - tinejdžeri u uzrastu od 13 do 16 godina na isti način utiču na svoje vršnjake kao i članovi porodice u mlađem uzrastu.

Da li ima leka protiv predrasuda

Predrasude mogu da dovedu ne samo do loših odnosa ljudima u okruženju, već i do mnogih neprijatnih posledica poput pogoršanja mentalnog zdravlja, fizičkog zdravlja, ali i do određenih diskriminacionih postupaka. Ipak, nastanak i razvoj predrasuda moguće je sprečiti ukoliko se pridržavamo sledećih stvari: