"Roditelji odmah reaguju tako što deci uzimaju sve - konzolu, laptop, telefon što vodi ka agresiji i nasilju, kako prema roditeljima, tako i prema braći i sestrama, a zabeleženi su i slučajevi samopovređivanja. Ovi roditelji pokušaju sve dok ne zakucaju na naša vrata", rekla je profesorka Henrijeta Bouden Džons, osnivač i direktor Centra za lečenje poremećaja nastalih od video igrica, prenosi Tanjug. Naprotiv, stručnjaci savetuju roditelje da ne uzimaju konzole za igrice, zato što "totalna apstinencija", može da vodi ka agresiji.
Centar za lečenje poremećaja nastalih od video igrica, u Velikoj Britaniji, prošle godine je lečio 327 pacjenata, što predstavlja porast u odnosu na 2021. godinu kada je lečeno 220 osoba, dece i članova njihovih porodica. Ovaj centar je deo Nacionalne zdravstvene službe Velike Britanije (NHS) i nudi pomoć kako zavisnicima od video igrica, uglavnom dečacima tinejdžerima, ali i članovima njihove porodice koji kroz terapiju bolje shvataju problem zavisnosti.
Takođe, napominju da ne postoje igrice koje više od nekih drugih izazivaju zavisnost. Za sada je zabeležena zavisnost od 68 video igrica, među kojima su Majnkraft, Fortnajt i Kol of djuti.
Problem zavisnosti često nastaje kada deca igraju video igrice sa više igrača zbog kojih kao "deo tima" ostaju budni do kasno u noć, jer igraju sa nepoznatim osobama iz svih krajeva sveta u raznim vremenskim zonama.
U igranju video igrica uživaju pre svega mladi ljudi i one su retko štetne, tvrdi profesorka Džons, jer samo 2 posto dece razvije zavisnot. Deca koja razviju zavisnost imaju predispozicije ka impulsivnom ponašanju i slabijoj kontroli emocija.
"Potrebno je više istraživanja, kako bi se dobile informacije o raširenosti ove zavisnosti, kao i njenim rizicima", smatra profesorka Bouden Džons.