Sonjka Zlatna Ručica: Ko je glavna prevarantkinja koja je harala Ruskom imperijom
Sofija Solomoniak-Bljuvštejn bila je pravi "biser" kriminalne istorije Rusije, a njena strast prema svakojakim aferama do današnjeg dana izaziva divljenje, ne samo obožavalaca njenog kriminalnog talenta, već i istoričara, pisaca i reditelja. Genijalne prevarantske šeme koje se se smenjivale sa strastvenim romansama i misteriozna smrt ove "dame iz podzemlja" bili su dovoljan povod da Sofija ponese "laskavu" titulu najpoznatije prevarantkinje 19. veka.
Strast prema avanturama i prevarama bila je u genima
Tačnih podataka o datumu i mestu rođenja naše heroine nažalost nema, a saglasno jednoj od verzija, Sofija se rodila 1851. godine u Varšavi. O njenoj mladosti takođe su sačuvani tek poneki podaci, a roditelji mlade Sofije navodno su bili sitni lopovi i preprodavci kradene robe. Ipak, roditeljsko "zanimanje" ni na koji način nije uticalo na Sofijino obrazovanje: tečno je govorila nekoliko jezika, bila krajnje elokventna a veoma je cenila i likovnu umetnost i pozorište.
Sa 18. godina Sofija je upoznala svog prvog supruga, Isaka Rozenbada, a njihova ljubav krunisana je brakom i rođenjem ćerke, iako je Sofija još tada pokazivala veliku sklonost ka avanturističkom životu na samoj ivici zakona (ako ne i izvan nje). Ipak, njihov brak nije potrajao dugo, a nakon samo godinu dana zajedničkog života, Sofijina želja za bogatstvom podstakla je na ideju sa svog supruga opljačka i nestane.
Nakon toga, Sofija je nastavila da "operiše" i širom Rusije, a prvi put je pripadnicima policije zapala za oko 1866. godine kada je zadržana u Klinu zbog krađe tuđih kofera na železničkoj stanici. Nakon toga, Sofija se nebrojano puta susretala sa čuvarima reda, a svaki put uspevala je da izbegne kaznu.
Bračni partner i saučesnik
Sa godinama, Sofija je sticala sve više i više iskustva, a zajedno sa Brenerom, svojim drugim suprugom, "biznis" je podigla na viši nivo: ne samo da su razradili novu šemu, već su bili i "partneri u zločinu". Sa svojim novim mužem Sofija je harala hotelima po vrlo razrađenom planu: njih dvoje bi se prijavljivali u hotel kao imućan par, a zatim bi Sofija, maskirajući se, izmišljala legendu o sebi i svoj šarm koristila da obrlati svoje žrtve. Ako bi kojim slučajem žrtva predosećala da nešto nije kako treba, na scenu bi stupao Brener, koji bi svoju suprugu "čupao" iz neprijatne situacije, nakon čega bi u rekordno kratkom vremenu napuštali hotel i tražili nov plen. Tandem iz snova, reklo bi se.
Treća-sreća i kako je Sofija postala Kraljica lopova
Ipak, i ovom tandemu došao je kraj, a Sofijin treći izabranik brzo je zamenio Brenera. Naviknuta na život na visokoj nozi, Sofija je odlučila da sledeći brak mora biti sa nekim iz visokog društva, a pik je bacila na Šeloma Školjnika, koji (sasvim logično) nije odoleo njenom šarmu. Ipak, život u braku nije bio Sofijina "šoljica čaja", a posle samo nekoliko meseci braka ona je odlučila da se raziđu, nakon čega se vratila svojoj kriminalnoj prošlosti. Sve do 1870. godine Sofija je "operisala" po Rusiji, gde je za nekoliko godina opljačkala većinu juvelirnica, hotela i pojedinaca, ali i postala član poznatog kriminalnog udruženja "Klub Žandara Herca" i dobila titulu Kraljice lopova, kao i nadimak Sofija Zlatna Ručica. Njenim metodama obmane i krađa divili su se svi: Sofija je imala posebne haljine sa džepovima i cipele sa duplim đonom za sakrivanje dragocenosti koje bi ukrala u juvelirnicama, a kada bi harala hotelskim sobama služila se posebnim trikom - nakon što bi ošamućenu od alkohola "žrtvu" počela da pljačka, Sonjka bi se za svaki slučaj skinula u negliže, čime bi skrenula pažnju sa zločina ukoliko bi se jadnik probudio u sred pljačke. Pored toga, imala je i posebno dresiranog majmuna koji je gutao ukradene dijamante - ipak, ovu metodu najređe je koristila, budući da je kasnije morala dijamante vaditi iz fekalija. Ali, šta da se radi, takav je "posao".
Krv nije voda: Sofijine ćerke nasledile "talenat" za kriminalne radnje
Paralelno sa razvijanjem kriminalnog biznisa, Sofija se trudila da svoj ljubavni život održi jednako dinamičnim i strastvenim, a nakon tri propala braka odlučila je da konačno pronađe ljubav za ceo život. Amorova strela pogodila je Mihelja Bljuvštejna, kartaškog mahera, a kao plod njihove ljubavi rodile su se dve ćerke - Taba i Mihelina, koje su kasnije krenule majčinim stopama i neretko joj pomagale da svoje mahinacije izvede vešto i neprimetno.
Zajedno sa ćerkama Sofija se uzdigla na sam vrh kriminalnog miljea, a interesovanje medija za njene vešte prevare postajalo je sve veće: svi su želeli da što bolje dočaraju spretnost Sonjke Zlatne Ručice. Ipak, takva slava koštala ju je mira, a na Sonjku je krenuo pravi pravcati lov: 1880. godine Sonjku su konačno uhapsili i osuđena je na nekoliko godina strogog zatvora.
Tri puta na osuđeničkoj klupi
Pomislili biste da je ovo kraj njene "karijere", ali ne! Nakon nekoliko godina u zatvoru, Sofija je uspela da pobegne, a strast prema kriminalu nakon nekoliko godina zatočeništva bila je samo veća. Za kratko vreme na slobodi ona je počinila niz velikih krađa i napravila nekoliko skandaloznih situacija, da bi se već 1885. godine ponovo našla na osuđeničkoj klupi. Dugi put se iz zatvora izvukla na šarm - a žrtva njene očaravajuće harizme bio je čuvar u zatvoru koji joj je pomogao da se dokopa slobode.
Nakon drugog bekstva iz zatvora sreća je Sofiji okrenula leđa - krađe su bile sve manje, greške su se nizale jedna za drugom, a očaravajuća energija sve više i više se gasila iz dana u dan. Nakon samo četiri meseca Sonjku Zlatnu Ručicu uhapsili su i treći put, a tokom postupka osuđena je ne samo za veliki broj prestupništava, već i za bežanje iz zatvora. I pored svih pokušaja da pobegne i treći put, ovo joj nikako nije polazilo za rukom: ne samo da je kontrola sada bila daleko rigoroznija, već su Sofiju stavili u okove, a ostatak svog života legenda ruske kriminalne scene provela je u samici.
Pretpostavlja se da je umrla 1902. godine nakon teške bolesti, kao i da je sahranjena u samom zatvoru. Svojom impresivnom "karijerom" Sonjka Zlatna Ručica privukla je pažnju mnogih pisaca, istoričara i reditelja koji su njen lik i delo pretočili u remek dela.
