Magazin
Crno i zlatno: Ruskom paleh tehnikom nastaju prava minijaturna remek-dela
Oslikavanje tehnikom paleh jedna je od najprepoznatljivijih slikarskih tehnika ruskog naroda, a meke linije i topli tonovi na crnoj osnovi sa elementima pozlate, čine svaki oslikani predmet pravim remek-delom. Jedinstvenost i lepotu paleha prepoznao je i ruski književnik Maksim Gorki, a kako bi sačuvao stari zanat od zaborava, inicirao je otvaranje muzeja.
Isprva su se umetnici sela Paleh proslavili svojom umetnošću oslikavanja crkava i hramova, a tek kasnije, nakon revolucije, u selu Paleh u Ivanovskoj oblasti, nastao je prvi umetnički atelje čiji su se majstori bavili oslikavanjem drveta. Umetnici su drvene predmete oslikavali prepoznatljivim tankim linijama, koristeći jarke boje i zlatne listiće, a njihovi radovi privlačili su pažnju mnogih ljubitelja umetnosti. Bili su izloženi i na izložbi u Parizu, kada su i stekli svetsku slavu.
Palehska tehnika svoj "bum" doživela je krajem šezdesetih godina, kada je atelje proizvodio veliku količinu razglednica sa minijaturama, poštanskih maraka i suvenira sa prepoznatljivim dezenom, a najveću potražnju imale su kutijice za nakit i dekorativni poslužavnici.
Oslikavanje zahteva temeljnu pripremu
Za razliku od ornamentnog oslikavanja, paleh tehnika zahteva iscrtavanje i najsitnijih detalja, kako bi se do tančina preneo karakter svih likova ili prirodnih pojava i životinja. Najčešće se za osnovu uzimaju prikazi svakodnevnog života, basni ili priča, koji se na crnoj osnovi oslikavaju zlatnim tonovima i njihovim varijacijama.
Pre početka oslikavanja, podloga se priprema i oblaže sa nekoliko slojeva tankog kartona (kako bi se dobilo na čvrstini materijala), nakon čega se nanosi tanak sloj gita koji je neophodno da se osuši u potpunosti. Zatim se osušena podloga šmirgla malo grubljom šmirglom radi dobijalja željene strukture, na koju se nakon uklanjanja ostataka gita nanosi boja, a posle nje i lak, kako bi podloga bila glatka i sjajna. Spoljašnji deo uvek se fabra i lakira crnom bojom, dok se unutrašnjost kutijica za nakit i sličnih predmeta boji u jarko crvenu boju.
Paleh tehnika - zlatni tonovi na crnoj podlozi
Nakon pripremnih radova, budući elementi oslikavaju se prvo posebnim belilom, a njihovi detalji tankom olovkom, nakon čega se umetnici fokusiraju na pripremu posebnih boja za koju je potrebno pigment pomešati sa žumancetom i sirćetom, kako bi boja dobila plastičnu konzistenciju i prijanjala bolje na podlogu.
Dobijena boja na crnu lakovanu osnovu nanosi se posebnim četkicama od dlake veverica koje majstori najčešće sami izrađuju, a kako bi detalji bili maksimalno precizni. U procesu oslikavanja koristi se lupa. Po završetku iscrtavanja željenih motiva, predmeti se ostavljaju na svežem vazduhu kako bi se boja osušila u potpunosti, nakon čega se obavezno nanosi između pet i deset slojeva prozračnog laka koji ima zaštitnu funkciju i predmet polira. Nakon poliranja, tople boje i zlatni listići predmetima su davali "božanski" sjaj, zbog čega su bili posebno vredan poklon.
Muzej palehske umetnosti - omaž starom zanatu
Tridesetih godina prošlog veka, kada je palehska umetnost bila na svom vrhuncu, a brojni majstori dane i noći provodili u ateljeima sa četkicom u ruci, Maksim Gorki inicirao je otvaranje Muzeja palehske umetnosti, čija je ideja bila očuvanje tradicije i odavanje poštovanja predanim majstorima za njihov trud i ljubav prema starom zanatu. Danas se u muzeju čuvaju neka od najvrednijih dela oslikanih paleh tehnikom, poput minijature "Demjanova uha", "Razuzdane žene" i "Volga - ruska reka" umetnika Aristarha Didikina.
