"Letnja lenjost": Kako pronaći motivaciju za rad tokom vrelih dana

U mesecima koji su idealni za izležavanje ispod klime i ispijanje hladnih koktela, pronalaženje motivacije i energije za rad nekada može delovati nemoguće. Pojedina naučna istraživanja su dokazala da toplo vreme utiče na kognitivne sposobnosti i može remetiti koncentraciju. Ipak, uz male izmene navika, obavljanje posla tokom vrelih dana može postati mnogo lakše.

Neki obožavaju leto i radosno dočekaju toplije, sunčane dane, a neki nisu toliko oduševljeni dolaskom velikih vrućina. Međutim, obe strane se mogu složiti oko jednog: kada dođe leto, odlazak na posao i obavljanje obaveza postaje duplo teže.

Postoji više razloga za "letnju lenjost". Prvi, kao i jedan od najčešćih, je iscrpljenost. Jako sunce lako može dovesti do umora i dehidratacije. Pored toga, leto mnoge asocira na odmor i zabavu, jer se u toplim mesecima najčešće odlazi na putovanje. Zbog toga, u iščekivanju odlaska na odmor, za mnoge, posao više ne deluje kao prioritet.

S druge strane, čak iako nije u pitanju putovanje, mnogi bi radije sedeli pod klimom u domu, ispijali hladno piće, opuštali se ili jednostavno koristili sunčane dane za obilazak grada i druženje sa dragim ljudima.

Poslednje što svi žele je ustaljenu rutinu koja zahteva određen napor. Jedno istraživanje iz devedesetih je pokazalo da vedrije i toplije vreme zaista može "ulenjiti" mozak. Džerald Klor, pionir u istraživanju fenomena menjanja raspoloženja i kognitivnih sposobnosti u odnosu na okolinu, otkrio je da prijatno vreme često može dovesti do veoma očiglednih propusta u kritičkom razmišljanju.

Klorov tim je analizirao preko sto dvadeset studenata tokom dana kada je vreme bilo "dobro" (sunčano, toplo) i "loše" (oblačno, kišovito). Zamolio ih je da učestvuju u anketi o visokom obrazovanju. Kada je vreme bilo lepše, ljudi su podjednako reagovali kako na jake, tako i na slabe argumente, u korist okončanja ankete. Kada je vreme bilo kišno, oblačno i hladno, njihove kritičke sposobnosti su se poboljšale i prihvatali su samo jake i ubedljive argumente.

Postoji još nekoliko studija koje potvrđuju da toplo vreme zaista može imati veliki uticaj na produktivnost. Ipak, rutine se moraju nastaviti i potrebno je pronaći dobru ravnotežu između uživanja u toplom vremenu i završavanju posla.

Sledećih nekoliko navika može biti od pomoći za poboljšavanje koncentracije i produktivnosti (iako samo želimo da lenčarimo pored mora):

Male izmene u svakodnevnici

Kako bi mozak bio "osvežen", dobro je povremeno promeniti detalje u svakodnevnim rutinama. Na primer, to mogu biti drugačije rute do posla, naručivanje/pravljenje nove vrste kafe, kupovanje male biljke za radni sto i mnoge druge izmene mogu pozitivno uticati na raspoloženje.

Leto donosi određen optimizam, koji je nekada teško osetiti, pogotovo kada znamo da nas čekaju obaveze. Zbog toga je potrebno uložiti minimalno truda za ulepšavanje svakodnevnice i osećati se kao da se lepo vreme poklapa sa našim osećanjima.  

Korišćenje "letnjih beneficija"

Sladoledi na svakom ćošku, ukusna i hladna pića, filmske projekcije na otvorenom, vikendni izleti i radionice, otvorene bašte restorana i kafića, bazeni... Iako vrućine mogu biti izuzetno naporne, postoje mnoge lepe strane leta. Dobro je koristiti slobodne trenutke leta za uživanje u svemu što toplije vreme donosi, kako se ne bismo osećali kao da "propuštamo" lepo vreme. Nakon takvih pauza, povratak poslu i sposobnost za koncentraciji će biti veća.

Određivanje prioriteta

Pošto se mnogi bore sa nedostatkom snage, potrebno je usmeravati energiju na najbolje moguće načine. Rešavanje prvo najvažnijih zadataka, dok imamo volju i snagu, omogućava posvećivanje manje važnim obavezama kasnije (kada osećamo veći umor).

Na ovaj način se mogu izbeći potencijalne greške (a samim tim i frustracije) i svi poslovi će biti obavljeni mnogo efikasnije.

Zdravlje se ne sme zapostaviti

Vrućina može imati veliki uticaj na organizam čoveka, tako da je neophodno brinuti o svom zdravlju i sprečiti sve moguće neželjene posledice. Prvo i najvažnije je hidratacija, jer tokom letnjih dana gubimo mnogo više vode nego inače. Međutim, nije potrebno čekati da osetimo žeđ, glavobolju i mučninu pre nego što unesemo tečnost u telo – neophodno je konstantno održavati stabilan nivo hidratacije.

Najbolji izbor je voda, ali preporučljivo je dodati i nekoliko komada svežeg voća ili piti ceđene sokove. Za one koji nemaju naviku konstantnog hidriranja, dobro je nositi hladnu flašicu sa sobom i uzeti nekoliko gutljaja kada je ugledaju/dotaknu.

Iskorišćavanje vedrog jutra

Za oni koji imaju probleme sa ranim ustajanjem, leto može biti prava pomoć u uspostavljanju novi navika ustajanja. Sunce izlazi ranije i osvetljava našu okolinu, što bi trebalo iskoristiti kao prirodni "budilnik" i ustati ranije nego inače. Hladna i oblačna jutra nas samo navode da provodimo duže vremena u krevetu, ali letnje jutro podstiče na aktivnost i pokret. Preporučljivo je odraditi kratke vežbe istezanja (možda baš blizu prozora, kako bi nas obasjalo sunce) i umivati se hladnom vodom, kako bismo osvestili da je dan počeo i spremili se za izazove koje donosi.