Kako se mozak preduzetnika razlikuje od mozga menadžera

Ako ste ikada poznavali nekoga ko ima preduzetničke sposobnosti, ko je imao inovativne ideje još u ranim godinama života, shvatili ste koliko su takve osobe jedinstvene. Danas naučnici ovu različitost istražuju ispitivanjem mozga preduzetnika, a došli su do zaključka da su oni zaista drugačiji, pre svega jer imaju kognitivnu fleksibilnost.

Jasno je da inovativnost u poslovanju, kreativnost i možda viši stepen otpornosti na odbijanje, krase preduzetnike. Sada novo istraživanje pokazuje da ovakve osobe poseduju i uzuzetno visok nivo nečeg drugog - kognitivne fleksibilnosti (sposobnost kognitivnog sistema da prilagodi svoju aktivnost i sadržaj, prebacivanje između različitih pravila, održavanje više koncepata istovremeno...), prenosi "Sajkolodži tudej".

Upoređivanje mozga menadžera i preduzetnika

U fantastičnoj multidisciplinarnoj studiji u Belgiji, istraživači su koristili magnetnu rezonancu kako bi uporedili mozgove menadžera i preduzetnika. I ono što su otkrili bilo je zapanjujuće. Mozak preduzetnika pokazao je značajno veću povezanost između desne insule (deo mozga odgovoran za zavisnost) i prednjeg prefrontalnog korteksa, u poređenju sa mozgom menadžera. Ova kombinacija znači veću kognitivnu fleksibilnost kod preduzetnika.

Šta je kognitivna fleksibilnost? Ukratko, to je sposobnost mozga da promeni svoju perspektivu kada je to potrebno, da bude u stanju da prihvati drugačije gledište i da se prilagodi novim informacijama. Ljudi sa visokom kognitivnom fleksibilnošću su sposobniji da pronađu nove načine za rešavanje problema, pokažu više veština u prilagođavanju novim situacijama i preprekama kako se one pojave, i manja je verovatnoća da će se držati krutih obrazaca razmišljanja i biti preterano opterećeni mislima o stvarima koje su se desile. Ljudi sa visokom kognitivnom fleksibilnošću takođe mogu imati prirodnu sklonost ka većoj kreativnosti i istraživanju novih ideja, i biti bolje prilagođeni za promenu mentalnih brzina "u hodu", kada situacija to zahteva.

Ti kvaliteti su prilično važni za nekoga ko sledi novu poslovnu ideju. Ono što je ovu studiju učinilo posebno važnom je to što je procenjivala mozak učesnika dok su bili u mirovanju, a ne samo dok su pokušavali da obave kognitivni zadatak. Zbog toga je još verovatnije da postoje značajne razlike u neuronskoj povezanosti u svim segmentima života, pa i u svakodnevnom životu.

Negovanje kognitivne fleksibilnosti

Važno je shvatiti, kažu stručnjaci, da se kognitivna fleksibilnost može povećati kroz praksu! Postoje razne vrste vežbi za poboljšanje i negovanje fleksibilnog razmišljanja, od traženja novih iskustava, do toga da postanete pronicljiviji posmatrač svog unutrašnjeg glasa, do izazivanja sebe u svakodnevnom životu tako što ćete promeniti svoje ponašanje ili isprobati nešto poznato na nov način.

Štaviše, važno je napomenuti da ova studija ne potvrđuje da su preduzetnici sami po sebi, bili prirodno kognitivno fleksibilniji, već sugeriše da možda  preduzetničko iskustvo stvora kognitivnu fleksibilnost?

U tom cilju, zašto ne bi svako od nas izazvao sebe da se unese malo preduzetničkog duha u svakodnevni život, pitaju se naučnici. Dakle, ne mora da se započne posao, ali možda mogu da se razvijaju kreativne navike, pa na primer skinemo nekoliko stotina dinara sa računa velike nabavke ili postavimo sebi cilj da ćemo naučiti kako sami da rešimo problem održavanja kuće ili dvorišta, pre nego što platimo nekoga. Stručnjaci kažu da se ovde ne radi samo o novcu, već o poboljšanju kognitivne fleksibilnosti, što je odlično za sve, bez obzira da li smo uvek bili preduzetničkog duha.