Upotreba antivirusnih lekova može da podstakne evoluciju korona virusa, kažu naučnici

Lek molnupiravir dovodi koronavirus do uništenja ili se tako bar mislilo. Nova istraživanja govore da virus u nekim situacijama može da preživi terapiju što dovodi do mutiranih verzija.

Antivirusni lek koji se koristi za lečenje pacijenata zaraženim korona virusom može da izazove mutacije u samom virusu i podstakne evoluciju novih varijanti, navodi se u tekstu naučnika objavljenom u časopisu Nejčur.

Molnupiravir, koji se takođe prodaje i pod imenom lagevrio, napravljen je tako da uništi koronavirus, ali su istraživači pronašli dokaze da virus ponekad može da preživi tretman, što dovodi do mutiranih verzija koje se povremeno šire na druge ljude.

Nema dokaza da je molnupiravir proizveo opasnije varijante kovida, ali naučnici su istakli da su mutacije povećale genetsku raznolikost virusa i pružile više opcija za buduću evoluciju.

"Znamo da ovi virusi mogu da prežive i nakon značajnog broja mutacija i da se još uvek mogu prenositi u nekim slučajevima", naveo je dr Teo Sanderson, vodeći autor studije i istraživač na Institutu Frensis Krik u Londonu.

Ističe se da su dosadašnji nalazi važni za nastavak procene rizika, kao i koristi od molnupiravira i drugih lekova u razvoju koji deluju na sličan način.

Naučnici ukazuju na brojne dokaze koji sugerišu da molnupiravir povremeno može da proizvede visoko mutirane, ali održive oblike korona virusa, prenosi Gardijan. Prvi dokazi su se pojavili kada su istraživači pretražili globalne baze podataka koje sadrže više od 15 miliona kovid genoma - pronašli su karakteristične mutacije u virusima od 2022. godine, nakon što je uveden molnupiravir. Kada lek mutira RNK virusa, on povećava udeo specifičnih mutacija u određenim regionima genetskog koda.

Naučnici su otkrili da su mutacije virusa češće u zemljama koje su koristile najviše molnupiravira, kao što su Velika Britanija, Australija, SAD i Japan. Ipak, implikacije mutacija su još uvek nejasne istakao je Sanderson.

Profesor Kris Batler, koistražitelj je istakao da pomenuti lek "može da bude veoma korisan u određenim kontekstima, ali definitivno ne bi trebalo da se koristi kao "tretman za sve pacijente".

"Da li to znači da treba da prestanemo da koristimo molnupiravir? Uzimajući ove nove dokaze postoji sugestija da bi trebalo da se razmisli o tome da li molnupiravir treba da se koristi samostalno – ali ga ne bi trebalo odbaciti i još uvek bi mogao da bude koristan u kombinacijama sa drugim lekovima", kaže Stiven Grifin, profesor na Univerzitetu u Lidsu.

Sa druge strane, kompanija MSD, koja proizvodi molnupiravir, saopštila je da lek "ometa" replikaciju virusa i smanjuje izlučivanje, što smanjuje rizik od prenošenja.

Nastavak istraživanja

Jedno od pitanja koje naučnici žele da istraže su mutacije izazvane lekovima. Molnupiravir je smanjio nivoe virusa u prvoj nedelji, činilo se da nivoi ponovo rastu za dve nedelje. Ovo bi moglo da se dogodi ako lek potisne virus i stvori mutirane verzije koje bolje izbegavaju imunološku odbranu pacijenata. Ispitivanje je pokazalo da molnupiravir nije smanjio rizik od hospitalizacije ili smrti među vakcinisanim, visokorizičnim pacijentima koji su suočeni sa varijantom Omikron, ali jeste ubrzao vreme oporavka.