Estetski hirurg za RT Balkan: Danas svako može biti "stručnjak" a posledice mogu biti nesagledive

Sve više ljudi širom sveta radi "male ispravke", to jest različite, blago invazivne kozmetičke procedure koje suptilno, ali efikasno, menjaju izgled. U ovu kategoriju najčešće spadaju botoks, fileri, fejslifting... Danas je veoma lako doći do navedenih procedura, tako da su mnogi, pored parfema i četkice za šminku, dodali i injekcije u svoju redovnu rutinu ulepšavanja. Hirurg dr Milan Colić za RT Balkan objašnjava da, iako su u pitanju "jednostavne" procedure, mnogo toga može poći po zlu.

Pronalaženje mesta gde možemo da dobijemo filere za povećanje usana ili jagodica, botoks, fejslifting i slične procedure je danas veoma lako. Dovoljno je da potražimo nekoliko oglasa na Instagramu ili čak odemo kod istih kozmetičara koji nam, na primer, rade manikir, jer deluje kao da svako može da dobije sertifikat i radi ovakve procedure. 

Osim što se može pronaći skoro "na svakom ćošku", cene su uglavnom pristupačne, tako da mnogi odluče da redovno osvežavaju ili zatežu svoje lice filerima, bez obzira da li odlaze u ordinaciju ili kozmetički salon u komšiluku.

"Tu je regulativa vrlo nedefinisana. Na primer, mi smo licencirani od strane Ministarstva zdravlja, pa mi izdajemo licence drugim doktorima, koji bi da se bave ovim poslom. Oni završavaju kurseve kod nas, dobiju sertifikat... Ono sa čime se lično ne slažem je da od deset ljudi koji završe medicinski fakultet, devetoro želi specijalizaciju iz plastične hirurgije, samo da bi zgrabili deo tog "estetskog kolača"," rekao je hirurg dr Colić, navodeći da mnogi ljudi samo žele da dođu do brze zarade preko estetske hirurgije.

Svako može biti "stručnjak"

"To danas rade i stomatolozi, medicinske sestre, ljudi koji su poptuno needukovani, koji nemaju obrazovanje na osnovu kojeg bi mogli da uopšte da dodirnu vrh ovog ledenog brega. Posledice mogu da budu nesagledive, pogotovo jer mnogi od njih nisu završili ni etiku, a kamoli estetiku..."

"Svuda nalazimo nedefinisane stručnjake koji nešto rade, to može biti cvećarka, mesar, maser, to su ljudi kojima maltene treba suditi za zločin sa predumišljajem. Oni nisu iz naše struke, to su ljudi koji su falsifikovali diplomu, postavili oglas i napravili kulise, kao da rade u ordinaciji. Ponekada se čak desi da, na primer, oftamolozi veruju da mogu da operišu očne kapke, jer je to "njihova regija". Ne, njihova regija je samo oko, a naša su kapci. Isto tako, stomatolozi veruju da mogu da rade usne, ali to uopšte nije tačno, jer su njihova regija isključivo zubi."

Dr Colić dodaje da je jedan od najvećih problema nedostatak informacija o posledicama odlaska na estetske tretmane kod ljudi koji nisu imali pravilnu obuku. Kada određena procedura pođe po zlu, pogotovo kada je u pitanju poznata ličnost, to postane vest, ljudi odluče da budu malo oprezniji, ali se ciklus veoma brzo nastavi po starom.

"Ljude će opet da privuče neko ko ima lažni oglas, zato što nema epiloga, ne znamo da li je prethodni "stručnjak" uhapšen. Ako je bio medicinsko lice, da li mu je oduzeta licenca? Da li je odgovarao, da li je platio štetu? Zbog toga se te prevare nastavljaju u nedogled."

Osim lažnih diploma i licenci, veliki problem u estetskoj industriji Srbije je korišćenje sredstava koja nisu proverena. Doktor objašnjava da, zbog nedostatka regulacitve, postoji veliki broj "divljih" proizvoda koji se koriste za povećanje usana, jagodica... Mnogi nisu upoznati sa svojstvima materijala koji se koriste i koje ubrizgavaju u svoje telo, pa umesto detaljnog pretraživanja adekvatnih ponuda, ljudi često traže najjeftinije rešenje, koje uglavnom predstavlja i najveći rizik.

"To su najčešće biopolimer, metaklir, a to su zapravo podmazivači mašina na bazi silikona, koje ljudi ubrizgavaju u usne. Korišćenje ovih materijala je dozvoljeno samo u Makedoniji, Bosni, Srbiji, Crnoj Gori i Albaniji. Zašto to ne rade Švajcarci, Italijani, Rusi?"

"Ljudi to opravdavaju cenom, kažu da su za materijale kao što je biopolimer, koji će da traje doživotno, platili samo pedeset evra, dok hijaluron košta trista evra i nestane za šest meseci. Onda, kada vam otpadne pola usne zbog biopolimera, to će da vas košta na hiljade evra, biće potrebno da imate mnogo operacija, dobićete mnogo ožiljaka... Dođe do komplikacija katastrofalnih razmera, koje više ni hirurgija ne može da reši." Drugim rečima, ako određena ponuda za estetsku proceduru deluje isuviše dobro da bi bila istinita (niska cena, trajni rezultati), onda je verovatno bolje da je izbegnemo i potražimo realniji izbor.

Šta pacijenti mogu učiniti 

Doktor smatra da jedini način da se velika šteta spreči je da pacijenti budu dovoljno edukovani, kako bi izbegli prevaru i štetu koju nikada neće moći da isprave. Potrebno je da ljudi odu kod licenciranog stručnjaka za estetsku hirurgiju, a da oni koji žele da se bave ovim poslim obavezno završe kurseve sertifikovanih kuća. Dodaje da je važno da pacijenti pre bilo koje procedure uvek odu na konsultacije, kako bi ih stručna lica usmerila na pravi put, jer je mnogo skuplje i opasnije da naprave veliku grešku.

Živimo u vremenu u kome se standardi lepote veoma brzo menjaju i mnogima je veoma teško da odole najnovijem estetskom trendu, pogotovo ako je u pitanju procedura koja ne uključuje komplikovani hirurški zahvat. Ipak, trendovi se veoma brzo menjaju, a oštećenja koje možemo naneti telu mogu da budu trajna.

"Razumljivo je da će sve procedure sve češće da se rade, ljudi hoće da žive u skladu sa svojim uverenjima, žele da budu zdravi, lepi... Živimo u vremenu gde skoro sve to može da se postigne i naša je odgovornost da sve mogućnosti i rizike podelimo sa pacijentom. Za sve postoji mera koju treba staviti, potrebno je razgovarati sa pacijentom, da bi dobili pravu informaciju i odluče da li će prihvatiti rizike," zaključio je dr Colić.