Pivo menja kvalitet i cenu: Zbog klimatskih promena biće skuplje i drugačijeg ukusa

Naučnici upozoravaju da prepoznatljiv ukus piva može da se promeni u budućnosti. Prema istraživanjima, u naredne tri decenije će zalihe tradicionalnog aromatičnog hmelja pasti za četiri do osamnaest odsto, a proizvodnja hmeljnih kiselina, koje su glavni deo ukusa, pašće za dvadeset do trideset jedan odsto. Osim što ukus neće biti isti, postoji velika verovatnoća da će pivo biti skuplje, zbog otežavanja uzgoja ove biljke.

Vrela, duga i suva leta u budućnosti će dovesti do promene u kvalitetu i ceni piva, jer ovakvi vremenski uslovi nisu prikladni za uzgajanje hmelja. Pored piva, istraživanja pokazuju da će klimatske promene uticati i na proizvodnju šampanjca, vina, kafe, čaja...

Pivo, jedno od najpopularnijih pića na svetu, pravi se fermentisanjem ječma sa kvascem i uglavnom se ukus dobija pomoću aromatičnog hmelja, koji je veoma osetljiv na promene u svetlosti, toploti i količini vode koju dobija. Zbog toga, nepovoljni klimatski uslovi mogu negativno uticati na kvalitet i količinu hmelja.

"Ljubitelji piva će sigurno osetiti promene, bilo da je zbog cene ili ukusa. Prema našim podacima, to deluje neizbežno," objašnjava za "Nejčer komjunikejšns (Nature Communications)" Miroslav Trnka, naučnik sa Češke akademije nauka, koji je bio jedan od glavnih autora istraživanja. Nalazi pokazuju da će Engleska imati najveći pad prinosa hmelja, dok će otežanu proizvodnju najviše imati Slovenija, Portugalija i Španija, tako da će proizvođači širom sveta morati da nađu načine da se prilagode ovim promenama. 

Iako je industrija piva u Danskoj odustala od uzgoja hmelja ubrzo posle Drugog svetskog rata, Danci su u poslednjih nekoliko godina ponovo uložili vreme, znanje i novac u istraživanja, a u toku je kreiranje plana za izdvajanje celog genoma hmelja, da bi se bolje razumelo kako se usev može prilagoditi nepovoljnoj klimi i da bude otporniji.

"Biće teško, ali nauka i inovacije će nam pomoći da dođemo do nekih novih velikih otkrića i revolucija da bismo se nosili sa ovim veoma ekstremnim vremenskim prilikama", rekla je Brigit Skadhage, šef istraživačke laboratorije Karlsberg i profesor na Univerzitetu u Kopenhagenu. Iako je izazovno, ona smatra da bi moglo biti moguće uzgajati hmelj koji bi bio tolerantan na toplotu ili sušu.

"Bio bih iznenađen da nađemo rešenje, jer su ove promene zaista složene. Možda je najkomplikovaniji deo ograničavanje globalnog zagrevanja", zaključio je Miroslav Trnka.

Pored pada kvaliteta samog proizvoda, prepreka sa kojom se proizvođači moraju suočiti je velika potražnja, s obzirom da je pivo jedno od najpopularnijih alkoholnih pića u celom svetu.