Studentima IQ sve niži i niži, upozoravaju naučnici

Istorijski podaci ukazuju da je prosečan IQ studenata u prošlom veku varirao između 115 i 130. Danas se ova kategorija stanovništva nažalost ne može pohvaliti takvim rezultatima. Ko je kriv za ovo? Veštačka inteligencija ili nedovoljno razvijeni obrazovni sistemi?
IQ studenata godišnje opada na 0,2 poena na globalnom nivou

Da li je doba veštačke inteligencije i drugih naprednih alata i zaista "krivo" za to što kvocijent inteligencije stanovništva rapidno opada ili ne - nije dokazano, ali su naučnici ustanovili da su studenti iz godine u godinu stvarno sve manje inteligentni.

U poređenju sa rezultatima sa sredine prošlog veka, razlika je i više nego zapanjujuća, a nučnici su itekako zabrinuti za budućnost planete. Svoje analize istraživači kanadskih univerziteta su objavili u naučnom magazinu Frontiers in Psychology.

Prošečne vrednosti IQ opadaju 0,2 poena godišnje

Kako bi ustanovili jesu li mlađi naraštaji, koji odrastaju u eri digitalizacije, pametniji od studenata koji su odrastali 40-ih i 50-ih godina prošlog veka, naučnici su sproveli detaljnu analizu pokazatelja inteligencije. Koristili su univerzalni alat, skalu Vekslera, koja se i tada, a i danas koristi prilikom određivanja IQ.

Nažalost, rezultati nimalo ne ohrabruju, štaviše, mnogi smatraju da su povod za brigu: ustanovljeno je da današnji studenti širom sveta imaju prosečan IQ 102, dok je pre oko 70 godina ova vrednost varirala između 115 i 130. Dakle, kvocijent inteligencije godišnje opada na 0,2 poena na globalnom nivou.

Da li je veštačka inteligencija kriva što su studenti manje inteligentni

Iako bi protivnici veštačke inteligencije u ovom trenutku najradije svu krivicu svalili na AI i druge savremene novotarije i alate, naučnici tvrde da je koren problema negde drugde. A konkretno - u edukativnim sistemima, odnosno njihovoj zastarelosti i nedovoljnoj fleksibilnosti.

Kako se navodi u objašnjenju koje su dali eksperti, 40-ih i 50-ih godina prošlog veka univerziteta i drugih visokoškolskih ustanova je bilo malo, a oni su najčešće bili rezervisani za one "odabrane" - za izuzetno imućne ili one natprosečno ambiciozne i inteligentne. Sa druge strane, danas je situacija obrnuta, a kriterijumi za upisivanje fakulteta drstično niži nego pre.

Osim toga, i količina informacija i obim znanja koje je potrebno savladati rastu, dok obrazovni sistemi jednostavno ne mogu da idu u korak sa vremenom. Po mišljenju istraživača, upravo su u ovom domenu potrebne velike transformacije kako bi se ukupna sprema studenata podigla na zadovoljavajući nivo, a rapidno opadanje IQ zaustavilo.