Srbija i Balkan

Vučević: Srbija mora ostati za pregovaračkim stolom u vezi sa KiM

Pitanje Kosova i Metohije je prvorazredni bezbednosni rizik za Srbiju, istakao srpski ministar odbrane Miloš Vučević
Vučević: Srbija mora ostati za pregovaračkim stolom u vezi sa KiM© TANJUG/ MINISTARSTVO ODBRANE I VOJSKA SRBIJE

Ministar odbrane Srbije Miloš Vučević izjavio je danas da Srbija mora da ostane za pregovaračkim stolom u rešavanju pitanja Kosova i Metohije, jer bi, kako je ocenio, napuštanje pregovora išlo na ruku Aljbinu Kurtiju i onima koji ne žele dobro Srbiji.

"Rekli bi 'evo ih to ponovo rade kao devedesetih godina, sada će biti izolovani, kažnjeni'", rekao je Vučević gostujući na "TV Prva", ističući da je Srbija sada konstruktivniji partner u pregovorima.

On ne očekuje da će Aljbin Kurti formirati Zajednicu srpskih opština onako kako je to propisano Briselskim sporazumom, a da će, i ukoliko bude formirana, pokušati da ona bude "neka ljuštura i maska".

Naveo je da su nadležnosti i principi definisani kao aneks Briselskog sporazuma.

"Nema tu da li hoćete ili nećete. Ono što treba da bude sadržina, ingerencija, nadležnosti delokruga ZSO, definisano je kroz taj akt i sporazume uz garancije EU, što je najinteresantnije i u ovom momentu najiritantnije, jer je EU stavila potpis na te akte, a to nije realizovano. Nas ista ta EU sada ubeđuje da treba da prihvatimo nešto novo i drugačije, bez volje da poštuje ono što je sama garantovala", rekao je Vučević.

Dodao je da se iz Prištine može čuti da formiranje ZSO po utvrđenim principima nije u skladu sa njihovim ustavom.

"Srbija je odgovorna država i mora da razgovara, a taj argument da nešto nije u skladu sa njihovim ustavom uopšte nije relevantan. Irelevantno je da oni tvrde da su njihove obaveze za formiranje ZSO definisane kroz neki novinski tekst ili izjave nekog političara", rekao je Vučević.

Istakao je da april može biti zahtevan mesec zbog isticanja roka o zameni tablica na severu KiM, ali je naglasio da je u Briselu čuo da Evropa i Amerika neće dozvoliti Kurtiju da konfiskuje vozila.

"I naravno, pitanje izbora na severu KiM. Srpska lista stoji na pozicijama da do formiranja ZSO neće učestvovati. Možemo da zamislimo situaciju da neki Kurtijevi Srbi po imenu i prezimenu, a ne po opredeljenju i osećanju, učestvuju na tim izborima i da dođe do fingiranja vlasti u Mitrovici, Zubinom Potoku, Leposaviću i Zvečanu ili da neka albanska stranka, ubedljiva manjina, pobedi na izborima i da vladaju opštinom gde je 90 odsto srpsko stanovništvo. To nas vodi u lošem smeru, a mi moramo da budemo smireni, koncentrisani, hrabri i mudri", kazao je Vučević.

Osvrnuvši se na najveće bezbednosne izazove Srbije, ministar je rekao da su to svakako pitanje Kosova i Metohije i ono što se tamo dešava.

"To je prvorazredni bezbednosni rizik za našu državu", rekao je Vučević i ocenio da će i Srbija zbog dešavanja u Ukrajini biti izložena većim pritiscima.

Istakao je da ono što su oni sa zapada otvorili što se tiče KiM 1998, 1999, pa i 2008. jeste, kako je kazao, Pandorina kutija.

"Zato je pritisak na Srbiju da se taj kosovsko-metohijski čvor odveže i da bude po njima jednom za svagda rešen. Iz tog ugla vi vidite taj pritisak na Srbiju da to sada hitno mora da se reši, da se postigne neki sporazum i da se Srbija 'pomiri sa realnošću, da to eto postoji, a mi nikako da prihvatimo'. Otprilike da se mi odreknemo dela teritorije dobrovoljno i onda će nam biti bolje, sve će nam biti idealno. Iako ne vidite nikakvu kompenzacionu ponudu. Nisam za trgovinu, daleko od toga, ali oni neće ni da trguju, oni će da oduzimaju, hoće da kažu to je naše", rekao je Vučević.

Vučević je, govoreći o najavama iz Prištine o formiranju vojnobezbednosne informativne agencije, kazao da to nije iznenađenje za one koji znaju situaciju i da oni idu na formiranje obaveštajne agencije koja treba da bude okrenuta zaštiti njihovih interesa kako ih vide i u odnosu na interese države Srbije.

"Oni su duboko obaveštajno i kontraobaveštajno angažovani na prostorima opština na KiM gde su Srbi većina, ali imaju aspiracije da to rade i na drugim teritorijama. Moraćemo da im pariramo na svaki način", istakao je srpski ministar vojni.

Vučević je kazao da Priština nema prava da šalje specijalne jedinice na sever KiM, da nemaju pravo da prave policijske baze na severu.

"Nemaju prava na 90 odsto stvari koje rade, a imaju obavezu da formiraju ZSO. Ali to sve zavisi od aršina onoga ko je sudija. A sudija je onaj ko je jači, a jači su ovi sa zapada koji su pokrovitelji pregovora, a nemate izlaz. Šta je alternativa, da se zaključamo i kažemo da mi više nećemo da pričamo. Ovo što je uradio predsednik Republike je odlično, jer je uspeo i u Briselu i Ohridu da sve dobro prođe, da nemamo negativne refleksije", rekao je Vučević.

Govoreći o ukrajinsko-ruskom sukobu i njegovom uticaju na Srbiju, Vučević je naveo da pretpostavlja da predsednik Srbije "ima dobar pregled onoga što se dešava na političkom terenu".

"Ono što se dešavalo u prethodnom periodu pokazalo je da je dobro zaključio gledajući činjenice i sagledavajući informacije u pravom kontekstu. Nesporno da dolazi do drugačije konfiguracije na evropskom kontinentu i da Ukrajina dobija izvanrednu pomoć", rekao je Vučević.

Podsetio je da je prošle sedmice bio na "Šumanovom forumu", prvom bezbednosnom forumu čiji je domaćin bio Žozep Borelj, i da se tamo isključivo pričalo o ratu u Ukrajini i tome koliko će isporučiti oružja i municije.

"Neće skoro biti mira. Niko nije spomenuo mir, tamo se ne priča o miru, priča se da treba da pobede drugu stranu ili da druga strana treba da bude poražena, govori se o ruskoj strani, iz percepcije Brisela", kazao je Vučević.

Dodao je da su Briselu ubeđeni da će Ukrajina nadjačati Rusiju.

"Naše objektivne stručne procene su da ni jedna, ni druga strana nemaju snagu za neki snažniji napredak, i da će to biti dug pozicioni rat, sa velikim žrtvama, stradanjima i razaranjima, gubicima u ljudstvu i tehnici", istakao je Vučević.

Dodao je da ne i bilo fer da Ukrajina preko reda dobije status kandidata ili napreduje mimo procesa i protokola na putu ka EU.

"Ne želimo mi ništa loše Ukrajini, Srbija ima jasan stav. Ukrajinu priznajemo u međunarodno priznatim granicama UN i to smo više puta ponovili i glasali za takve rezolucije. Ali, ako važe neki principi za određene države, mislim da to mora da bude univerzalno pravilo za sve države. Sada ćete videti da za neke države ne važe pravila kakva važe za Srbiju, pa ćemo mi stalno imati to poglavlje 35", rekao je Vučević.

Istakao je da država koja ima rat i teške sukobe na svojoj teritoriji, gde postoji druga država koja osporava njenu teritoriju, nije sporna i može preko reda u EU, dok se Srbiji stalno postavljaju neki novi uslovi.

"Imali smo primer za to ranije u Evropi. Naši veliki prijatelji Kiprani primljeni su u EU pre nego što je rešeno to unutrašnje pitanje, okupacija dela kiparske teritorije, a to nije bio problem da postane članica EU. Samo za Srbiju je problem ako, kako oni to zovu, ne dođe do sveukupnog pravnoobavezujućeg sporazuma sa Prištinom", kazao je Vučević.

Podsetio je na reči predsednika Aleksandara Vučića, koji je rekao da su se neke države opredelile da budu američki partneri, pre svega na polju bezbednosti.

"Poljska je svakako odavno lider u tom segmentu, ona je sebe videla kao prvu na udaru ili kao bastion u odnosu na Rusiju, govorim iz njihove percepcije. Prethodnih godina Varšava nije mnogo marila i manje je slušala Brisel, a više je bila okrenuta Vašingtonu. Opredelila se da Vašington instalira najsnažniju vojnu opremu i naoružanje na njihovoj teritoriji. Njen vojni budžet ove godine je 27 milijardi evra, što je gotovo dva ukupna budžeta Srbije, i žele da do kraja godine imaju 300.000 vojnika", kazao je Vučević.

Dodao je da to govori da Poljska ne veruje u prazne priče koje neki politički akteri u Srbiji pričaju, da ne treba 5.000 specijalaca i da ne treba kupovati naoružanje i vojnu opremu.

Podsetio je da je predsednik spomenuo baltičke zemlje koje su na tvrdoj poziciji Amerike, a tu je, kako je rekao, i Rumunija.

"Srbija je okružena prijateljima, ali i zemljama koje su mahom članice NATO-a, ali i zemlja koja nije članica, a to je BiH, ima NATO trupe na svojoj teritoriji i nije u identičnoj situaciji kao Srbija. Mi smo na evropskom putu u smislu članstva u EU, sa stalno nekim dodatnim zahtevima", kazao je ministar odbrane.

Ministar odbrane Srbije je najavio veliki spektakl za proslavu dana Vojske 22. aprila i dodao da će Srbija tada prikazati sve što ima i da će građani moći da budu ponosni na svoju vojsku.

image