Magazin

Zbog čega se ruska prezimena završavaju na -ov, -ev, -in, -ih

Ruska prezimena veoma su karakteristična, a najčešće se završavaju na -ov ili -ev. Ako je verovati statistikama, gotovo 60 procenata stanovnika nosi takvo prezima, dok skoro 30 procenata "otpada" na prezimena koja se završavaju na -in i -ih. Kako su se formirala ruska prezimena kroz istoriju i koja su se pravila koristila?
Zbog čega se ruska prezimena završavaju na -ov, -ev, -in,  -ih© Youtube / Филиал Карамзина

Svaka kultura ima svoj način formiranja prezimena, a ona često ukazuju na poreklo neke osobe, odnosno odakle su bili njeni preci. Većina ruskih prezimena završava se na -ov, -ev, -in i -ih, a na koji način i zbog čega su se baš tako formirala prezimena u Rusiji i šta znače ti nastavci?

Veoma dugo, sve do kraja 19. i početka 20. veka većina Rusa nije imalo prezimena budući da su ona bila "rezervisana" isključivo za "krem de la krem" društva - knezove, veleposednike i imućne građane zemlje. Obični ljudi nosili su samo ime i ime oca, koji su u ruskoj kulturi ostali do dana današnjeg, i nadimke.

Ime oca, porodični posao i poreklo - kako su nastajala Ruska prezimena

Sama prezimena formirala su se najčešće od imena oca i to po sledećem principu: otac se zove Petar, njegov sin je Petrov, a njegova ćerka će, logično, biti Petrova - zbog toga je većina ruskih prezimena u osnovi hrišćanska, odnosno nastala od hrišćanskih imena dodavanjem nastavaka. Neretko su se u Rusiji imena ili nadimci, kao i u Srbiji, davala i po nekim životinjama (kao što Srbi imaju ime Vuk, tako i Rusi imaju ime Volk), pa su tako Volkova deca imala i prezime Volkov (ili Volkova ukoliko su u pitanju ženska deca).

Po istom principu, dodavanjem nastavka -ov, prezimena su se formirala i od naziva delatnosti kojima su se porodično bavili ljudi: tako su deca kuzneca (kovača) nosila prezime Kuznecov, a deca plotnika (stolara) prezivala su se Plotnikov.

Ime oca i porodični posao nisu jedini služili za osnovu prezimena u Rusiji - jednako popularno bilo je i poreklo neke porodice, odnosno odakle su preci došli u Rusiju. Tako su, na primer, deca Poljaka dobijala prezimo Poljakov, a deca Tatarina - Tatarinov. Ako bi otac bio iz grada Rjazan - njegova deca nosila bi prezime Rjazanov.

Čiji sin? Vladimirov: Suglasnik na kraju osnove - prezime se završava na -ov

Najčešće su se ruska prezimena završavala na -ov, a ovaj nastavak dodavao se na osnovu ukoliko bi se ona završavala na suglasnik. Imena poput Vladimir, Aleksandar i Vuk sva na kraju imaju suglasnik, te su prezimena izvedena dodavanjem nastavka -ov.

Među ponosnim nosiocima prezimena na -ov su i ruski političar Sergej Lavrov i direktorka pres departmana Ministarstva inostranih poslova Rusije, Marija Zaharova.

Čija ćerka? Sergejeva: Meki znak na kraju osnove - prezime se završava na -ev

Ukoliko bi se ime ili nadimak završavali mekim znakom (u staroruskom jeziku poznatijem kao "jat"), prezimena bi se formirala dodavanjem nastavka -ev. Isto pravilo važi i za imena koja se završavaju na "j". Na primer, ukoliko bi nadimak oca bio Medved (u ruskom se on piše Medvedь), deca bi imala prezime Medvedev, ili na primer sin Sergeja prezivao bi se Sergejev, a njegova ćerka Sergejeva.

Od ličnosti koji su poznati srpskoj javnosti, Dmitrij Medvedev je najreprezentativniji primer.

Od čijih si? Od Puškinih: Pripadnost nečijoj porodici formirala je nastavke -in i -ih

Prezime je imalo "zadatak" da odgovori na pitanja: "Od kojih si ti?" ili "Čiji si?", a pretpostavlja se da je rodonačelnik prezimena odgovarao sa "Ja sam iz porodice Fjorodovih" ili "Puškin sam".

Najpoznatiji nosioci prezimena koje se završava na -in su predsednik Rusije, Vladimir Putin, veliki pisac Aleksandar Puškin i svetski poznat kosmonaut Jurij Gagarin.

Inače, prezimena koja se završavaju na -ih su poseban tip prezimena koji je tipičan za severne porodice, a smatra se da su nastala sa dolaskom kolonijalnih sila na teritoriju Sibira.

image