Srbija i Balkan

Kako je Spasovdan postao slava Beograda

Današnju formu proslavljanja Spasovdana u Beogradu ustanovio je 1862. godine Mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tadašnji poglavar Crkve Kneževine Srbije
Kako je Spasovdan postao slava Beogradawww.globallookpress.com © Russell Gordon

Gradska slava Beograda Spasovdan obeležava se od kada je despot Stefan Lazarević, 1403. godine, ustoličio Beograd kao svoju prestonicu.

Spasovdan simbolično ukazuje na stalno uzdizanje: vaznesenje grada iz pepela i nepokolebivu veru u budućnost, izražavajući duševnu i moralnu snagu naroda.

Danas se Spasovdan obeležava liturgijom i svečanom litijom po ulicama u centru Beograda, koja ima svoju ustaljenu trasu.

O pređašnjem značaju Spasovdana dovoljno govori to što je najveći istorijsko-pravni dokument srpske srednjovekovne države, Dušanov zakonik, obnarodovan na Spasovdan 1349, a dopunjen takođe na Spasovdan 1354. godine.

Spasovdan se kod Srba slavi kao stočarski i ratarski praznik, i kao krsna slava i zavetina za čitavo selo.

Inače, u Srbiji postoje i manastiri posvećeni Spasovdanu, kao što su manastiri Rukumija, Sestroljin, Dobrovodica i Ravanica, a još neki gradovi, poput Banjaluke, Istočnog Novog Sarajeva, Nevesinja i Čačka slave Spasovdan kao svoju gradsku slavu.

Spasovdan - Vaznesenje Hristovo

Spasovdan ili Vaznesenje Hristovo je veliki hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana posle Vaskrsa. Vaznesenje spada u pokretne praznike - uvek pada u četvrtak, četrdeset dana posle Vaskrsa, deset dana pre Duhova.

Prema hrišćanskom verovanju, Gospod je vaskrsenjem pokazao da je jači od smrti.

Četrdesetog dana po vaskrsenju, dok su se njegovi učenici nalazili za trpezom, Hristos im se ponovo javio i rekao: "Idite po svetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje, biće osuđen."

Hristos im je tada naredio da do silaska Duha Svetoga ne izlaze iz Jerusalima. Tako su mogli preneti Hristovu veru u svet i narode spasavati u veri, odakle i potiče naziv Spasovdan. Podignutih ruku Hristos je potom blagoslovio svoje učenike, posle čega se uzneo na nebo (Vaznesenje).

Spasovdan kao slava Beograda

Današnju formu proslavljanja Spasovdana u Beogradu ustanovio je 1862. godine mitropolit beogradski Mihailo Jovanović, tadašnji poglavar Crkve Kneževine Srbije.

Na predlog mitropolita, upućenog knezu Mihailu Obrenoviću, godine 1863. sagrađena je i Vaznesenjska crkva, i to najpre kao vojna crkva, od 1863. do 1866, koja je kasnije postala parohijski hram. Ova crkva uspela je da sačuva i originalni barjak uprave grada.

Posebno velika proslava Spasovdana odigrala se u Beogradu 1938. godine, kada se okupilo veliko mnoštvo naroda: đaka, građana, vojnika, sveštenika, crkvenih horova. Posle litije u zgradi opštine, patrijarh Gavrilo Dožić i gradonačelnik Vlada Ilić presekli su slavski kolač. Jedan od organizatora svečanosti bio je i pesnik Sima Pandurović, koji je bio načelnik Odeljenja za kulturu opštine Beograd.

Poslednja litija na Spasovdan u poratnom Beogradu dogodila se 1947. godine. U letopisu Vaznesenjske crkve zapisano je da su litiju te godine kamenovali skojevci, a iste godine je i zabranjena.

Obeležavanje Spasovdana kao slave grada Beograda obnovljeno je 1993. godine, kada je ulicama u centru ponovo prošla litija, prva posle 46 godina.

Litija danas ima ustaljenu trasu, simbolično zatvarajući krug u porti Vaznesenjske crkve. Prvo stajanje za molitve za zdravlje Beograđana je kod Terazijske česme. Drugo stajanje za molitve za poštedu od stradanja, mir i napredak je kod Saborne crkve, a treće stajanje za molitve za pokoj duša svim palim junacima Beograda je u dvorištu Vaznesenjske crkve, ispred granitnog Krsta.

Inače, grad Beograd ima i svoju zaštitnicu - Presvetu Bogorodicu, kojoj je despot Stefan Lazarević posvetio ovaj grad.

image